RAČUNALO U ŠKOLI: Okrugli stol posvećen informatičkom obrazovanju

Hrvatsko društvo za promicanje informatičkog obrazovanja (HDPIO) okuplja nastavnike informatike osnovnih i srednjih škola te fakulteta i visokih škola u Hrvatskoj. Društvo organizira redovite godišnje skupove na kojima se raspravlja o informatičkom obrazovanju i primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obrazovanju.

informatika_skola

Na ovogodišnjem skupu Računalo u školi XVIIIkoje se održava u hotelskom naselju Solaris u  Šibeniku od 28. do 30. rujan 2014. osnovna je tema Informatičko obrazovanje i povećanje kompetitivnosti (www.hdpio.hr).

Kao i svake godine, bit će riječi o novim trendovima iz ovog područja u svijetu, predstavit će se europski projekti razvoja informatičkog obrazovanja, organizirat će se niz radionica o pojedinim aspektima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u obrazovanju, a posebna će pozornost biti posvećena radovima nastavnika iz ovog područja te razmjeni iskustava i primjerima iz prakse, objavio je HDPIO u priopćenju koje potpisuje njegov predsjednik predsjednik prof. dr. sc. Nenad Prelog.

U okviru otvorenja skupa u nedjelju 28. rujna 2014. godine, s početkom u 16 sati u kongresnoj dvorani hotela ‘Ivan’ hotelskog naselja ‘Solaris’  u Šibeniku održat će se okrugli stol pod nazivom Informatika u novom Okviru nacionalnog kurikuluma  i kompetitivnost Hrvatske.

U najavi okruglog stola se  ustanovljuje da će se nakon donošenja Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, koju možete pročitati na web stranici Vlade Republike Hrvatske, pristupiti razradi Okvira nacionalnog kurikuluma kojim bi trebalo predvidjeti uvođenje redovitog obveznog predmeta Informatika u osnovno i srednje obrazovanje.

Obrazovanje određuje kompetitivnost zemlje

Tržište rada se globaliziralo tako da poslodavci sele svoje poslove u zemlje u kojima nalaze ljude s odgovarajućim kompetencijama. U zemlje s nižim razinama kompetencije sele se poslovi koji se obavljaju rutinski i koji se manje plaćaju. Pritom su konkurentnije one zemlje koje nude istu razinu kompetencija uz manji trošak rada.

Međutim, rutinski poslovi koje mogu obavljati slabije obrazovani ljudi se napretkom tehnologije sve više automatiziraju pa je takvih poslova sve manje jer je cijena automatizacije manja od cijene ljudskog rada. Bolje plaćeni visokostručni poslovi (engl. knowledge work) zahtijevaju višu razinu znanja i vještina. Prema tome, u svjetskoj konkurenciji zemlja može biti uspješna samo ako obrazuje ljude koji kreativnošću i inovativnošću stvaraju nove proizvode, sustave i usluge.

Takva gospodarska dinamika prisiljava države na uspostavu sustava obrazovanja koji će u uvjetima svjetske konkurencije omogućiti ljudima dostojan život. Svim svojim građanima država mora stoga osigurati obrazovanje koje će im omogućiti stjecanje kompetencija za složene poslove, za kreativno i inovativno djelovanje, za rješavanje složenih problema s kojima se još nisu susreli, za produktivnu suradnju s drugima i za preuzimanje vodeće uloge kada to zatreba.

Pod nazivom Informatika implicitno se podrazumijeva:

–        upoznavanje informacijske i komunikacijske tehnologije koja služi za pripremu multimedijskih sadržaja, njihovo pohranjivanje i prijenos na udaljena mjesta (informacijska i komunikacijska tehnologija);

–        uporaba računala pri poučavanju različitih predmeta (edukacijska tehnologija);

–        rješavanje problema računalom uporabom nekog programskog jezika pri čemu su prepoznatljivi sljedeći koraci: specifikacija i raščlamba problema, analiza problema i odabir postupaka za njegovo rješavanje, priprema i ispitivanje programa (rješavanje problema).

S potrebnim znanjima i vještinama uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije te edukacijske tehnologije učenici bi trebali upoznati u pojedinim predmetima u kojima se te tehnologije rabe.

Težište obrazovanog procesa u predmetu Informatika u osnovnim i srednjim škola mora biti na rješavanju problema pri čemu je potrebno poticati razvitak način razmišljanja (engl. computational thinking) koji kombinacijom heurističkog i algoritamskog pristupa omogućuje razumijevanje, analizu i rješavanje problema odabirom odgovarajućih strategija i programskih rješenja. Takav način razmišljanja nadovezuje se na matematički način razmišljanja (engl. mathematical  thinking) koji se sustavno mora razvijati u matematici. Ti načini razmišljanje moraju se prenositi i u druga područja, posebice u područje prirodoslovlja kao i u praktični život.

Ovakav inovativni pristup oblikovanju nastave informatike svakako bi se trebao odraziti i na poboljšavanje PISA rezultata hrvatskih učenika u područjima matematike, fizike, kemije i biologije.

Kratkoročno djelovanje na poboljšanju obrazovnih postignuća u informatici

Unapređenje obrazovnog sustava zahtijeva korjenite promjene čiji će se rezultati vidjeti tek nakon ne suviše kratkog razdoblja. Zemlje s najboljim rezultatima počele su s promjenama svojih obrazovnih sustava prije dvadesetak godina. Procesi takvih korjenitih promjena u nas bit će vjerojatno pokrenuti donošenjem Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Međutim, u prijelaznom razdoblju do donošenja Okvira nacionalnog kurikuluma hitno je potrebno u postojećem Nastavnom planu i programu za osnovne škole provesti nužne promjene. Na taj način će se naraštajima učenika koji neće biti zahvaćeni osuvremenjenim nacionalnim kurikulumom omogućiti stjecanje potrebnih kompetencija. Nastavne sadržaje i planirana postignuća potrebno je prilagoditi tako da budu usklađeni s postavkama budućeg Okvira nacionalnog kurikuluma.

Projektni pristup reformi uz nužno uključivanje sveučilištā

Dobro osmišljenim projektom bilo bi moguće:

–        u relativno kratkom roku osmisliti novi program predmeta Informatika,

–        pokrenuti pripremu udžbenika i ostalih nastavnih materijale,

–        provesti potrebnu izobrazbu postojećih nastavnika iz škola i odgojnih ustanova te

–        uvesti prilagođeni program predmeta Informatika u školskoj godini 2015/2016.

U tijelo koje će razrađivati okvir nacionalnog kurikuluma za predmet Informatika te načina njegove provedbe treba, uz predstavnike prosvjetnih vlasti i nastavnika iz škola, uključiti učiteljske i nastavničke fakultete te predstavnike fakulteta i viših škola koje u Republici Hrvatskoj djeluju u područjima informacijskih znanosti i računarstva.

 

Uvodničari okruglog stola bit će: prof. dr. sc. Marko Rosić (dekan PMF-a Split), prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija (prodekanica PMF-a  Zagreb), doc. dr. sc. Dejan Škvorc (FER Zagreb), Zlatka Markučič (XV.gimnazija Zagreb), Branka Vuk (CARNet, pomoćnica ravnatelja za obrazovanje). Okrugli stol će moderirati akademik Leo Budin, prof. emer. (FER Zagreb).

Sudjelovanje na otvorenju skupa, između ostalih, najavili su: prof. dr. sc. Roko Andričević (zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta), Vinko Filipović (ravnatelj AZOO), prof. dr. sc. Mislav Grgić (novi dekan FER-a Zagreb), dr. sc. Jasminka Mezak (Učiteljski fakultet Rijeka).

Komentari