Do kad će zagrebački mostovi čekati obnovu?

Do kad će zagrebački mostovi čekati obnovu?
Foto: ZG express

Zagreb ima svoju rijeku, Savu, lijepu, široku, bogatu vodom i relativno čistu, ali ne živi na rijeci i s rijekom, što je, po mnogima, veliki hendikep našeg grada.

Rijeka je Zagrebu prije svega prometna zapreka, što je ovih dana posebno došlo do izražaja, nakon što su se zbog oštećenja Savskog mosta javnost i struka počeli baviti mostovima preko Save i njihovom (ne)sigurnošću.

Tri metra dugačka rupa u (nekadašnjem) nogostupu Savskog mosta mnoge je potaknula na akciju. Istina, oštećenje je brzo sanirano, na lice mjesta došao je i gradonačelnik Milan Bandić te dao svoje viđenje problema, No, po mnogima je problem puno veći od rupe u Savskom mostu.

Zagrebački mostovi već su poprilično stari, preko svojih “leđa” preturili su puno toga, a tijekom svog dosadašnjeg života nisu baš najbolje održavani.

U kolovozu prošle godine, nakon što su u rušenju mosta u Genovi poginule 42 osobe, počelo se dosta govoriti o stanju zagrebačkih mostova, njihovoj sigurnosti, planovima za obnovu, iznosima novca koje u to treba uložiti…

Nakon oštećenja Savskog mosta, na to nas je podsjetio Državni tajnik ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir koji je rekao da je nakon tragedije u Genovi ministarstvo poduzelo je mjere da ispita održavaju li naši gradovi i lokalne uprave svoje mostove.

“Tražili smo od svih gradova da dostave programe o planovima održavanja. Poražavajuće je to što smo dobili i od tada pišemo, apeliramo na uprave da trebaju ispunjavati svoje zakonske obveze”, kazao je Uhlir te dodao da grad Zagreb, premda ima proračun od osam milijardi kuna, “nije bio u stanju napraviti plan i program održavanja”.

“2016. i 2017. bile su rađene analize stanja tih mostova. Svaki od njih ima ozbiljnih problema jer se kontinuirano ne održavaju. To su konstrukcije koje su svakodnevno izložene velikom opterećenju. Nije predviđeno da ti mostovi traju toliko godina bez održavanja”, rekao je Uhlir, ističući da je veoma zabrinut stanjem mostova te naglasio: “Ako vi 20 ili 30 godina ništa ne radite, onda se svi moramo zapitati preko čega mi to svaki dan vozimo”.

Doduše, Zagreb je program obnovu mostova pokrenuo s mrtve točke. U ožujku je započela prva od ukupno četiri faze rekonstrukcije Mosta slobode koji u rujnu slavi 60. rođendan.

“Radit će se pješačke staze, ograde i vijenci mosta, i to prvo jedna strana pa druga”, objasnio je u povodu početka radova inženjer Tomislav Elpeza iz tvrtke Spegra koja je izabrana za izvođača radova.

Radovi na prvoj od četiri faze obnove stajat će 16 milijuna kuna, a da bi se most potpuno obnovio trebalo potrošiti 43,2 milijuna kuna. Kako je pokazala analiza instituta IGH, koji provodi šestogodišnji pregled mostova, sjeverni prilazni vijadukt i upornjačka prostorija stajat će 14,2, lučni most iznad Save 15,7 i južni prilazni vijadukt te upornjačka prostorija 13,3 milijuna kuna.

Gradske vlasti su u kolovozu prošle godine najavile da će investirati više od 100 milijuna kuna u održavanje i sanaciju zagrebačkih mostova, i to oko 25 milijuna kuna u sanaciju Mosta mladosti, 45 milijuna kuna u Most slobode, 25 milijuna kuna u Jadranski most i oko 20 milijuna kuna u Podsusedski most.

Analize i planovi su tu, zna se i koliko novca je potrebno. Još samo treba dočekati da se ozbiljno krene u njihovu realizaciju.

Ivona Zovko

Komentari