Na bespilotnoj letjelici koja je 10. ožujka pala na Zagreb bila je avio-bomba OFAB 100-120, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare Županijskog državnog odvjetništva, javlja N1 televizija.
Brigadir Mario Počinok, glavni vojni zrakoplovni istražitelj, čelnik Povjerenstva za istragu pada bespilotne letjelice u Zagrebu, rekao je da je riječ o letjelici namijenjena je za dubinsko izviđanje koja je u 22.57 sati ušla u zračni prostor Hrvatske brzinom od 860 do 950 na sat, visinu je držala 1.031 metar.
“Pri dolasku u šire područje Zagreba, osam do 10 kilometara prije točke udara, bespilotna letjelica počinje manevar slijetanja s padobranom. Na osmom do desetom kilometru letjelica je krenula u promjenu položaja što znači da se dovode uvjeti za slijetanje. Istovremeno se isključuje motor iz pogona, aktivira se kočeći padobran koji je smješten u zadnje dijelu letjelice i aktivira se. Letjelica izbacuje višak goriva. U zadnjem radarskom zapisu letjelica je došla do 2.000 m i brzine od 90 na sat i tad ponovno mijenja položaj prema dole. To sve odgovara normalnoj proceduri. Pri toj se promjeni otkačio padobran i time se aktivira glavni padobran.
Kod nas se dogodilo to da u procesu izvlačenja padobrana nije bilo mehaničke veze između letjelice i glavnog padobrana. To znači da je istovremeno i retro raketa ostala u ležištu, nije se uspjela promijeniti i s visine od oko 1.700 m skliznula iz padobrana i okomito udarila u tlo. Po tehničkom pregledu možemo zaključiti da je tijekom pada bio aktiviran mehanizam zbog kojeg je jedna sonda izletjela, a druga je ostala u ležištu.
Povjerenstvo je zaključilo da je uzrok pada narušen slijed automatskog slijetanja u dijelu kod aktiviranja glavnog padobrana zbog nepostojanja kompletnog sustava veza između tijela letjelice i glavnog padobrana što je za posljedicu imalo da je letjelica odbacila padobran i nastavila padati slobodnim padom do udara u tlo”, rekao je brigadir Mario Počinok.
Glavni vještak za požar i eksplozije Ivana Bačić govorila je o tragovima eksploziva, naftnim derivatima i boji na oplati letjelice. “Na mjestu pada nastao je krater pet i pol metara promjera i dubine oko jedan i pol metar. Iz kratera je izdvojeno 45 metalnih fragmenata i promjena boje metala u plavu na rubnim dijelovima. Dva takva fragmenta pronađena su i izvan kratera. Oštećenja na okolnim objektima, primarno automobilma, manjeg su intenziteta uglanvom uzrokovana raspršenjem kamenja i grančica. Na mjestu događaja osjetio se intenzivan miris amonijaka. Na fragmentima aviobombe smo uočili da nema značajnih zacrnjenja. Primijetili smo i da se radi o fragmentima velikih dimenzija.
Na fragmentima tijela aviobombe, na dijelovima letjelice nisu detektirani tragovi vojnih eksploziva, nije bilo ni privrednih eksploziva kao ni drugih eksplozivnih tvari. Što se amonijaka tiče, potvrđeno je da se radilo o tragovima. Na desnom krilu letjelice najzastupljenija je bila crvena boja koja je odražavala petokraku crvene i bijele boje. Radi se o originalnoj boji, a pronađeni su tragovi naknadnog bojanja.
Prilikom pada letjelice, nakon njezinog udara u tlo, došlo je do eksplozije eksplozivnog sredstva na što ukazuje nastanak kratera, raspršenje kamenja i zemlje, izbacivanje fragmenata iz kratera, kao i tragovi kidanja i kaljenja metalnih dijelova bombe.”
Jurica Ilić, županijski državni odvjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, napomenuo je da su izvidi podijeljeni u dva dijela. Danas se iznosi dio izvida vezan uz pad letjelice, a pitanje okolnosti predmet su postupanja drugih nadležnih tijela, dodao je Ilić.
