VINSKI RAZGOVORI uz odlična vina iz Dalmatinske zagore

VINSKI RAZGOVORI uz odlična vina iz Dalmatinske zagore
Foto: Silvija Munda

Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom ovaj su put ugostili vinariju Krolo iz Sinjskog polja, a uz razgovor o vinu i oko vina idu i fine plate iz ponude Procaffea u Tkalčićevoj ulici.

Bilo je govora i o društvenim mrežama i vinu, uz gošću Jelenu Bulum, organizatoricu popularnih vinskih događaja “Vino & Kino” i “Vinska faca poslije placa”.

U obitelji Krolo, iz Dalmatinske zagore, uzgoj vinograda je tradicija stara preko 300 godina, ali Dražan Krolo je jedini potomak koji se odlučio i profesionalno baviti vinogradarstvom, prvenstveno iz ljubavi. Prva berba je bila je 2007. godine, a danas Krolo vina imaju prepoznatljivi okus i kvalitetu te desetke priznanja iz cijelog svijeta. U ponudi imaju vina od pet sorti, a u vinariji, u Trilju, odlično razvijaju ponudu vinskog turizma.

Na “Vinskim razgovorima” vinariju su predstavili Dražan Krolo i prodajna predstavnica Fani Tomaš. Kušala su se vina: Rose 2018., Chardonnay 2018., Pošip 2018., Cuvée (Cabernet Sauvignon i Merlot) 2013. i 2015. i Crljenak 2016.

VINSKI RAZGOVORI uz odlična vina iz Dalmatinske zagore
Foto: Silvija Munda

Reakcija publike bila je jako dobra; vina su ovdje definitivno doživjela uspjeh. No. tri vina su izdvojena kao posebna – Pošip, Cuvée iz 2013. i Kaštelanski Crljenak.

Ipak, posebno treba izdvojiti crljenak jer, kao što kaže Dražan Krolo, crljenak je prvo vino vinarije, iako je vrlo zahtjevan za uzgoj, ali je to naša autohtona sorta i to daje posebne mogućnosti u njegovoj prezentaciji.

U razgovoru s Krolom, još se jednom pokazalo da je vinski turizam budućnost hrvatskog vinarstva jer najbolja je prodaja ona na kućnom pragu. Krolo ističe da kad turisti dođu u vaš podrum, oni su vaši i tu nemate konkurenciju.

“Imaju odlično razrađene vinske ture”, istaknuo je Stiplošek, voditelj projekta i predsjednik udruge G.E.T., kojoj je jedan od glavnih ciljeva razvoj vinskog turizma.

“No trebalo bi raditi na produljenju sezone, ne samo u vinskom turizmu, nego općenito. Treba shvatiti da sezona traje maksimalno tri mjeseca, a od ta tri, onaj središnji je toliko vruć da turisti baš i nemaju veliku volju i želju za obilascima pa je u takvim uvjetima teško organizirati vinske ture”, ukazao je Krolo na problem koji treba rješavati.

Jelena Bulum je istaknula da su društvene mreže postale neizostavni dio života, samim time i poslovanja. Prema vlastitom iskustvu, kada je riječ o vinskim događajima, puno je brži i efikasniji učinak reklama putem društvenih mreža, u odnosu na klasične medije. Međutim, društvene mreže imaju svoja pravila. Treba svakom proizvodu ili lokaciji koja se reklamira pristupiti individualno, maksimalno mu se prilagoditi, jako dobro poznavati materiju koju prezentirate, kao i publiku s kojom komunicirate.

M. Petković