Arhitekt i akademik Branko Kincl, jedan od autora zbornika radova “Obnova povijesnog središta Zagreba nakon potresa”, u Novom danu televizije N1 komentirao je stanje s obnovom u Zagrebu.
“Zbornik je rezultat stručnog skupa. Definirali smo način na koji treba pristupiti obnovi grada”, rekao je Branko Kincl i dodao: “Uvijek se u povijesti nakon takvih kataklizmi stvaraju povoljni uvjeti za novi početak. Smatrali smo da to treba maksimalno iskoristiti. Mi smo donijeli drugačije principe i načine rada.”
Na pitanje je li zadovoljan učinjenim, rekao je da je njegov odgovor tu posve nebitan jer činjenice govore za sebe: “Kad nešto traje skoro tri godine, pet puta smo mijenjali zakon i sad donosimo šesti, prije neki dan postavljen je treći ministar – moj komentar je u tom kontekstu bespotreban jer činjenice govore da dosad nismo uspjeli.”
Smatra da je organizacija podbacila. “Grad je ideja koju su ljudi stvorili u kojem ljudi zajednički žive. To je poput ljudskog tijela. Svaku intervenciju morate uklopiti u cjelinu”, istaknuo je Kincl i dodao:
“Ideja o Zagrebu se teško može srušiti jer je oslonjena na povijest. No, mi nismo ništa iskoristili da napravimo korak dalje. Izdvojili smo uski dio problematike, a to je samo konstrukcijska obnova i mislimo da ćemo time kao prečacem doći do konačnog rezultata, a to je zabluda. Konstrukcija čini 20 posto problema. Po nama je prvo trebalo najkraćim putom doći do bitnih dijelova dokumentacije i snimiti sadržaje jer su oni generatori životnih procesa.”
“Tužan je to grad, sve tužniji. Obnova objekata je trebala biti smišljena na osnovi vizije uređenja blokova. Promišljenih rješenja nema”, istaknuo je Kincl.
Osvrnuo se i na Fond za obnovu: “Novac treba potrošiti što brže i sad vi trošite novac na obnovu jedne zgrade i tako je vraćate u stanje prije potresa. Zgrade u centru građene su u 19. stoljeću uglavnom i sad ih vraćate u vrijeme kad su bile u obliku koji više nije u skladu s kulturom života danas. Te zgrade imaju dosta nedostataka – primjerice dizalo, energetika…”
