U Zagrebu se svaki dan potroši kila kokaina, svaki kvart ima većeg dilera, a on ima nekoliko manjih

Kokain
Foto: Piqsels

Proteklih dana sve je više zapljena droge, u nekoliko dana uhićene su dvije osobe s kokainom u zagrebačkoj zračnoj luci. Završava li ta droga kod nas ili je Hrvatska samo tranzitno odredište? Raste li broj ovisnika? Kakva je doista situacija u Hrvatskoj?

Tim se pitanjima bavila sinoćnja HTV-ova emisija Otvorno u kojoj je, uz ostalo, iznesen i podatak da je u prvih devet mjeseci 2021. godine prijavljeno je 1700 kaznenih djela zlouporabe droga. Najviše je zaplijenjeno marihuane, kokaina i amfetamina. U posljednjih 13 godina u Našicama je spaljeno oko 30 tona droge.

Prema procjenama prof. Slavka Sakomana, 2019. je u Zagrebu svaki dan potrošena kila kokaina, rekao je Vilim Cvok, novinar i suautor knjige “Hrvatska u kokainskom ruletu smrti”.

“To, kada se pridodaju i drugi gradovi u Hrvatskoj, neka gruba procjena govori da se u Hrvatskoj godišnje potroši i tona kokaina”, kaže Cvok dodajući da je cijena jednog grama te droge na tržištu oko 100 eura.

“Svaki kvart u Zagrebu ima većeg dilera, a onda on i nekoliko manjih. Oni koji su u tom miljeu, znaju koga pitati. A prosječan građanin koji gleda Otvoreno, teško da će jednim pozivom ili preko noći doći do toga”, izjavio je Vilim Cvok.

Radi se o milijardama, a interesantno je pitanje gdje zapravo taj novac završava. Na to bi pitanje trebalo naći odgovor.

Globalno, postoji porast proizvodnje svih vrsta droga i s tim povezano krijumčarenje na ilegalna narko tržišta.

Dodaje da postoji sve veći problem u Europi, da primjerice u Nizozemskoj postoji velika proizvodnja kemijskih droga.

“Govorimo o godišnjoj vrijednosti od otprilike 18 milijardi eura”, dodaje Dražen Rastović, voditelj Službe kriminaliteta droga PNUSKOK-a, ističući da u proizvodnji kokaina prednjače države Južne Amerike, poglavito Bolivija te Kolumbija i Peru.

Što se tiče posljednjih zapljena kaže da to nije bilo konkretno namijenjeno samo hrvatskom tržištu.

“Naše je tržište limitirano brojem stanovnika i narko scenom. Ne možete u nekakvom optimalnom vremenu i to prodati na hrvatskom narko tržištu. Ima premalo konzumenata za takvu količinu. Kada govorimo o velikim količinama, ono je namijenjeno zapadnoeuropskom tržištu. Centralna stvar je uvijek novac, a ne droga. Hrvatska je često ulazna točka za sve vrste droga. Uglavnom se ovdje radi o krijumčarenju na međunarodnim razinama”, rekao je Rastović.

Komentari