U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici otvorena izložba Nikola Šubić Zrinski i Sigetska bitka

oton-ivekovic-juris-nikole-subica-zrinskog

Bitka koja je završila prije 450 godina, a odigrala se u mađarskome gradu Sigetu povod je postavljanju izložbe “Nikola Šubić Zrinski i Sigetska bitka u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu“, koja je danas otvorena u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a moći će se razgledati do 21. rujna.

Na otvorenju je govorio predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić, koji je ujedno i predsjednik Povjerenstva za obilježavanje 450. obljetnice Sigetske bitke, koji je istaknuo da je obrana Sigeta kojom je zaustavljen osmanski prodor prema Beču važan događaj u hrvatskoj povijesti koji ima simboličku važnost i u hrvatskoj kolektivnoj memoriji i svijesti.

“Nikola Šubić Zrinski postao je sinonim za hrvatsku državotvornu ideju, a obitelj Šubića Zrinskih čak je i fizički objedinila hrvatske krajeve te zaslužuje atribut kraljevske obitelji“, kazao je akademik Kusić, podsjetivši i na zasluge članova obitelji Zrinski za hrvatsku književnost i kulturu. „Svaka nacija mora imati svog heroja oko kojeg nastaje mit pomoću kojeg se nacija homogenizira. Sjećajući se Nikole Šubića Zrinskog posvještavamo si veliku slobodarsku ideju koja trajno živi među nama”, zaključio je akademik Kusić.

Izložba se sastoji od književnih, likovnih i glazbenih djela koja su inspirirana opsadom grada Sigeta i hrabrim otporom branitelja višestruko brojnijem neprijatelju.

Glavnina izložbe sastoji se od izabranih djela koja su dio Bibliothece Zriniane, knjižnice obitelji Zrinski koja se čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK. Pretpostavlja se da je prve knjige koje su postale dio knjižnice prikupio upravo Nikola Šubić Zrinski.

Likovna ostavština inspirirana herojstvom Nikole Šubića Zrinskog dio je fonda Grafičke zbirke NSK, dok su glazbena djela dio Zbirke muzikalija i audiomaterijala NSK.

Budući da nema sačuvanih materijalnih dokaza o životu Zrinskih jer je njihova cjelokupna imovina nakon propasti zrinsko-frankopanske urote po carskoj naredbi 1671. zaplijenjena, a posjedi opustošeni. Priča o njihovu životu ispričana je posredno, preko knjiga koje su prikupili. U njima možemo doznati više o Zrinskima. Kojim su se jezicima služili, što su proučavali i kako su se obrazovali.

Povijesni izvori govore kako su knjige koje se danas čuvaju Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu prikupljane tijekom duljeg razdoblja i vjerojatno od više znamenitih plemića titule Zrinski. Pretpostavlja se da je prve knjige koje su postale dio knjižnice prikupio upravo Nikola Šubić Zrinski.

Foto: reprodukcija

Komentari