Teofej FIFA-e gdje mu mjesto nije – srozavanje MSU-a

Od 23. do 24. veljače FIFA-in trofej bit će izložen u Muzeju suvremene umjetnostiCoca-Cola svim zainteresiranim građanima osigurava besplatne karte za izložbu, ona ista Coca-Cola kojoj je Ministarstvo gospodarstva dodijelilo 773 tisuće kuna državnih poticaja za prerađivačku industriju, a koja je prije par godina u Solinu zatvorila svoj pogon.

fifa-trofej
U HTV-ovoj emisiji Pola ure kulture, emitiranoj 19. veljače, urednica Branka Kamenski najavila je prilog o situaciji u Muzeju suvremene umjetnosti: “Kustosi MSU-a, već isfrustrirani komercijalizacijom svoga muzeja, šalju ovih dana otvoreno pismo, ljuti na svoju ravnateljicu koja je pristala da FIFA-in pokal bude izložen u Muzeju suvremene umjetnosti”.

U prilogu novinarke Hloverke Novak-Srzić čujemo ravnateljicu Snježanu Pintarić koja kustose Muzeja suvremene umjetnosti naziva “jednom manjom grupicom kolega” koja se “usprotivila tom događanju u našem muzeju”. Ravnateljica naglašava da Stručno vijeće Muzeja, koje je sastavljeno od ravnatelja i kustosa-voditelja odjela i kustosa-voditelja zbirki, nije nadležno za ovo pitanje, dok viši kustos Tihomir Milovac tvrdi da je Stručno vijeće apsolutno nadležno za sve što se tiče pitanja struke te da su dužni komentirati ovakve stvari jer je ta informacija do njih došla preko medija. Smatra odluku ravnateljice direktnim utjecajem na struku, a ravnateljica naglašava da se radi o događanju koje MSU radi s partnerima, ne otkrivši tko su partneri ovoga najma.

Tihomir Milovac naglašava da ovakve akcije koriste kontekst muzeja za komercijalizaciju i klijentelistički odnos prema muzejskom kontekstu kulture i umjetnosti te uništavaju njegov ugled. Snježana Pintarić smatra da riječ komercijalizacija upućuje na stara i prevladana mišljenja te čvrsto vjeruje da takva “događanja mogu samo pomoći onom našem osnovnom biznisu, a to je prezentirati što bolju umjetnost”. Milovac je uvjeren da se publika na taj način ne stvara, već se gubi: “Počeli smo otvaranjem nove zgrade sa 200 tisuća posjetitelja godišnje, sada smo na 70 tisuća godišnje” te zaključuje: “Mislim da Grad ne zna što bi zapravo s ovom institucijom pa je zato izabrao Snježanu Pintarić za ravnateljicu”.

Umjesto komentara, u ovom ćemo slučaju podsjetiti na odgovor Leonide Kovač u intervjuu Davoru Konjikušiću za Novosti: “Budući da je MSU javna ustanova financirana proračunskim novcem, poražavajuća je činjenica da nakon izgradnje nove muzejske zgrade u kulturnoj javnosti nije pokrenuta javna rasprava o tome kakav nam je i zbog čega MSU potreban, ni o tome kako se njime upravlja, odnosno kadrovira”, a o reizboru Snježane Pintarić zaključuje ovako: “Za artikulaciju suvisle kulturne politike bez koje nema opstanka pojedine zajednice jer je upravo ona preduvjet nastanku vjerodostojne i demokratske političke kulture, potrebna je jasna politička misao. Snježana Pintarić postavljena je na funkciju ravnateljice MSU-a 1998. godine, dakle prije nego što je Milan Bandić izabran za zagrebačkog gradonačelnika. U dosadašnjih šesnaest godina njezinih ravnateljskih mandata proizvodni kapacitet koji ne ovisi isključivo o novcu i učinak Muzeja nisu se ni najmanje približili kvalitativnim standardima srodnih muzejsko-galerijskih institucija koje djeluju u razvijenim europskim zemljama. Usprkos novoj, tehnički dobro opremljenoj zgradi, MSU nije postao okružje koje generira kritičko, a time i kreativno mišljenje sposobno za stvaranje novih vrijednosti”.

Izvor: Kulturpunkt.hr, Piše: Matija Mrakovčić