Svečanim programom u Hrvatskom državnom arhivu u nedjelju su obilježene tri stogodišnjice: 100 godina od završetka Prvog svjetskog rata, 100 godina od tiskanja prvog izdanja knjige Ive Pilara “Južnoslavensko pitanje i svjetski rat” i 100 godina od priključenja Međimurja Republici Hrvatskoj.
Uime organizatora pozdravnu riječ na početku događanja imao je dr. sc. Nediljko Matić, predsjednik udruge Hrvatsko zajedništvo, a uime domaćina Hrvatskog državnog arhiva prisutne je pozdravio dr. sc. Dinko Čutura, ravnatelj Arhiva koji je imao izlaganje vezano uz završetak Prvog svjetskog rata.
Bolna su sjećanja na jedan od najkrvavijih ratova koje je čovječanstvo doživjelo u svojoj povijesti. Nažalost, u prošlom stoljeću doživjeli smo dva velika rata u Europi, a Hrvatskoj tri, a njihovo obilježavanje treba poslužiti kao pouka međunarodnoj zajednici za još odgovornije i još aktivnije zalaganje u jačanju sigurnosti i mira te u sprečavanju sukoba i novih ratova među narodima kako se ovakva stradanja čovječanstva više nikada ne ponove.
O obilježavanju 100 godina od priključenja Međimurja Hrvatskoj govorila je Sandra Herman, dožupanica Međimurske županije koja rekla kako su Mađari u XIX. stoljeću desetljećima provodili sustavnu mađarizaciju, što je naišlo na otpor većinskog hrvatskog stanovništva. Krajem 1918., točnije na Badnjak, Hrvatima u Međimurju stigle su hrvatske vojne snage i u jednom danu vratile su kraj između Mure i Drave Hrvatskoj.
Knjigu “Južnoslavensko pitanje i svjetski rat”, Ive Pilara predstavili su njeni suizdavači Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Hrvatska paneuropska unija i nositelj projekta Udruga hrvatsko zajedništvo.
“Krajem 2018. organiziramo jednodnevni simpozij na temu stogodišnjice od I. svjetskog rata i objave Pilarove knjige. Skup bi se posebno bavio položajem hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini i ustrojem Bosne i Hercegovine kako ga mi vidimo. Naše je mišljenje da je ovo zadnji trenutak da se strateški definiraju interesi hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini”, rekao je Matić na početku svog izlaganja.
Ideja je bila da se knjiga tiska višejezično, što je izdavačima i pošlo za rukom, pa je pored orginala na njemačkom, knjiga prevedena na hrvatski i engleski jezik s ciljem da se svi zainteresirani upoznaju s ovim velikim djelom. Tu ponajprije mislimo na političare, studente, znanstvenike i sve one koje zanima politika i koji odlučuju o budućem položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Sve Pilarove knjige pisane su sa strateškog polazišta zaštite i razvoja hrvatskih nacionalnih interesa kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini.
Predviđeno je da se hrvatsko izdanje podjeli besplatno hrvatskim javnim institucijama, sveučilišnim i javnim knjižnicama kao i školama i institucijama u Bosni i Hercegovini, a englesko i njemačko izdanje da se besplatno podjeli državnim institucijama u inozemstvu putem stranih veleposlanstava u Republici Hrvatskoj.
Ona bi se besplatno podjeljena knjiga školskim i javnim knjižnicama, sveučilištima i drugim institucijama pridonijela boljem upoznavanju povijesti gdje se izučava povijest i kultura hrvatskoga naroda i gdje se donose političke odluke vezane za budućnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.
Pored Nediljka Matića o ovom projektu govorio je akademik Mislav Ježić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije, a uime Hrvatskog kulturnog društva Napredak prof. dr. Dražen Vikić-Topić, dopredsjednik Napretkovog kulturnog centra u Zagrebu koji je naglasio da je ova knjiga veoma važna i za Napredak koji je osnovan 1902. Godine u Austro-Ugarskoj Monarhiji, prošao kroz period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, stare Jugoslavije, NDH, a s dolaskom nove Jugoslavije ugašeno i razbaštinjeno. Svoju obnovu doživjelo je s dolaskom demokratskih promjena na prostorima bivše Jugoslavije i uspostavom samostalnih država Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
O prijevodima na engleski i hrvatski govorili su urednici Kristjan Gradečak i Marijan Tokić.
U umjetničkom dijelu programa nastupila je flautistica Ana Votoupal. (Mario Milošević)
