Odlazeći na izlete i druženja u prirodi, hodajući livadama, kroz šume, ili u planinarenju ne treba zaboraviti na nametnike koji grebaju s grana i listova drveća ili s grmića i vlati trave-krpelje.
S lijepim vremenom sve je više odlazaka u prirodu, bilo da se radi o izletu, rekreaciji ili možda poljoprivrednim radovima. Važno je ne zaboraviti da posebno u šumskim predjelima, u područjima niskog raslinja, grmovitim i visokotravnatim staništima, na vlažnim i sjenovitim mjestima tijekom proljeća pa sve do jeseni, vreba opasnost od krpelja.
Krpelji su člankonošci koji pripadaju redu grinja. Njihova aktivnost je sezonskog karaktera, a pogoduju im blage zime i vlažno proljetno vrijeme. U našim uvjetima najčešće bolesti koje prenose krpelji su Lyme- borelioza i krpeljni meningoencefalitis.
Krpeljni meningoencefalitis se pojavljuje samo na određenim područjima koji odgovaraju prirodnom staništu prenosioca, u ovom slučaju krpelja. Javlja se u kontinentalnom području sjeverne Hrvatske. Sama Medvednica predstavlja zonu u kojoj ima krpeljnog meningoencefalitisa (KME), ali je rizik od zaraze malen.
– Svi koje ugrize zaraženi krpelj ne moraju se razboljeti. Važno je pregledati se odmah po dolasku iz prirode i skinuti krpelja na vrijeme. Krpeljni meningoencefalitis kao rezultat ugriza krpelja češći je sjeverno od Save, nama je u Zagrebačkoj županiji prijavljen samo jedan slučaj 2013.godine i to u Zaprešiću – rekla je dr. Vanja Slavić-Vrzić iz Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije.
Lyme borelioza je bolest uzrokovana bakterijom koju prenose krpelji. Manifestira se u tri stadija koji počinju migrirajućim eritemom oko mjesta uboda krpelja do kroničnog stadija bolesti u kojima se očituju neurološki, srčani i zglobni poremećaji.
-Lyme borelioza puno je češća i bilježi se u cijeloj Hrvatskoj, ove godine je do kraja travnja već prijavljeno 11 slučajeva u Zagrebačkoj županiji. Protiv nje ne štiti cjepivo, kao protiv KME-a već se ta bolest liječi antibioticima – kaže dr.Slavić-Vrzić.
Prema informacijama Zavoda za javno zdravstvo najčešće obolijevaju osobe koje su profesionalno vezane uz šumska staništa kao što su poljoprivrednici i šumski radnici, ali su također pod povećanim rizikom izletnici i druge osobe koje borave u području zaraženih krpelja.
Ukoliko vas je ugrizao krpelj, nikako se ne prepuštajte panici. Krpelj koji se nađe na čovjeku može tražiti mjesto za ubod 6-12 sati, zatim mu treba još dva sata da probuši kožu i tek tada kreće sisati krv. Da bi se čovjek zarazio potrebno je da krpelj siše krv barem 10 sati. Ako ste primijetili krpelja na sebi najvažnije je da ga čim prije izvadite.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo preporuča vađenje krpelja pomoću pincete. Nikako to ne činite naglo, već polaganim pokretima.
Ne preporuča se mazanje krpelja uljem, acetonom ili nečime masnim jer može doći do gušenja krpelja uslijed čega može sadržaj utrobe izbaciti u krv čovjeka i tako ga zaraziti. Nakon što ga izvadite pincetom, mjesto uboda dezinficirajte alkoholom.
Izvor: VG danas
