Na Trgu J. J. Strossmayera, južno od Trg Nikole Šubića Zrinskog, nalazi se neorenesansna zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u čijem prostore se nalazi Baščansku ploča i velika umjetnička Galerija starih majstora.
Akadamija znanosti i umjetnosti osnovana je 1861. pod pokroviteljstvom biskupa Josipa Jurja Strossmayera, a njezin prvi predsjednik bio je povijesničar Franjo Rački.
Nakon osnuta i početka rada Akademija nije imala svoje trajno odgovarajuće sjedište već je bila smještena na više lokacija na Gornjem gradu, najprije u zgradi današnjeg Prirodoslovnog muzeja a potom u Narodnom domu u Opatičkoj ulici.
S vremeno su se bogatile knjižnica i arhiva Akademije i stalo se povećavao broja umjetnina koje je Akademija dobivala te je postalo nužno osigurati odgovarajući prosor. U tim okolnostima je biskup Strossmayer 1875. darovao iznos od 50.000 forinti za izgradnju nove Akademijine palače koja morala obvezno imati i prostor za galeriju.
Kako su do tada sve važne insticije bile isključivo na Gornjem gradu ili Kaptolu vođene su velike rasprave o tome gdje će se zgrada graditi i donesena je odluka da se plača gradi južno od Zrinskog trga.
Projektiranje zgrade povjereno je glasovitom Bečkom arhitektu Friedrichu von Schmidtu koji je u projektiranje i izvedbu projekta uključio Hermana Bollea, svog učenika i asistenta.
Gradnja je završena u listopadu 1880., a i studenom te iste godine oštećena je u velikom potresu te je bilo potrebno propraviti ju i renovirati. Ti popravci su trajali četiri godine tako da je palača svečeno predana Upravi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti studenog 1884. U isto vrijeme za javnost je otvorena i Strossmayerova Galerija starih majstora.
S vremenom su se uočili neki nedostatci, tako da su na gra0đevini napravljene neke preinake, kako ovdje na ulaznoj fronti tako i u samoj unutrašnjosti zgrade.
Promijenjeno je i proširene vanjsko stubište te je potpuno uklonjeno strmo stubište u unutrašnjosti palače. Zatim su obloženi istarskim kamenom galerije na prvom i drugom katu, stubišta, atrij i predvorje. Palača je u cijelosti obnovljena 2000. godine kada su izmijenjeni dotrajali kameni profili i dekorativni elementi na svim fasadama zgrade.
Što su zadaće Akademije najsažetije i najjasnije je rekao njezin prvi predsjednik Franjo Rački:
“Naša je Akademija osnovana ponajprije da hrvatskomu narodu služi, da ispituje njegov jezik, njegovu povijest i književnost, domovine njegove prirodne odnošaje.”
Akademija je danas izrazito ponosna na svoji knjižnicu, koja je jedna od najvećih i najbogatijih hrvatskih znanstvenih knjižnica.
Tajana Martinec