Od 1. siječnja 48 posto vozača plaćat će skuplju naknadu zu okoliš

Od početka iduće godine visina posebne naknade za okoliš, koju će prilikom registracije plaćati vozači osobnih automobila, ovisit će o tome kolika je emisija ispušnih plinova te broj prijeđenih kilometara njihova automobila.

automobili_tehnicki_pregled

Odlučila je tako Vlada, donoseći uredbu o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon.

Za automobile s manjom emisijom onečišćujućih tvari i manje prijeđenih kilometara godišnje vozači će tako plaćati manju naknadu.

Ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović ističe kako će sada način plaćanja biti pravedniji, jer se temelji na principu “tko više onečišćuje – više plaća”. “Prema preliminarnim izračunima, 52 posto građana će prilikom registracije plaćati manju naknadu nego sada”, procjenjuje Zmajlović.

Ova uredba odnosi se na osobna vozila i dio je mjera kojima potičemo čisti transport u Hrvatskoj i nastojimo podići svijest građana da se korištenjem ekološki prihvatljivijih automobila može utjecati na kvalitetu zraka u gradovima, zaključio je ministar zaštite okoliša.

Dr. sc. Željko Marušić, profesor je na Fakultetu prometnih znanosti i vodeći hrvatski stručnjak za motorna vozila, u prvoj reakciji na ovu odluku izrazio je razočaranje i naglasio kako ima dojam da je dokument prepisan iz strane zemlje, koja ima snažnu automobilsku industriju koju valja poticati, neuskoredivši standard građana i drukčije energetske prioritete Hrvatske.

“Model je dosta površan, očito prepisan iz stranog zakonodavstva. Nova pravila izračunavanja naknade za okoliš nisu u funkciji olakšavanja građanima nego u funkciji biznisa. Uredba kao da je rađena za Dubai, a ne za Hrvatsku!”, rekao je Marušić u izjavi za Tportal.hr i nakon detaljnijeg promatranja zaključio da je dokument definitivno prepisan iz njemačkog zakonodavstva.

Jasno je, naime, da se novim modelom izračuna naknada nastoji potaknuti kupovina automobila na struju i hibridnih vozila za koje bi se plaćale najniže naknade. No, onaj tko je to pokušao implementirati u hrvatsko zakonodavstvo, kaže Marušić, nije računao s time da su hibridna vozila isplativa samo za gradske vožnje.

“Ako pretežno vozite na brzim cestama, hibridni automobil radi ekološku štetu kao i drugi automobili, na autocesti i veću, jer elektro-pogon s teškom baterijom nema koristi, a mora ih se tegliti”, rekao je Marušić.

Kaže da poticanje kupovine hibridnih vozila ima smisla ako zemlja “gura” svoju automobilsku industriju: “Tada to može biti prioritet, kao u Njemačkoj. Ova uredba mi izgleda potpuno tehnološki neutemeljena, gotovo autistična, jer je preslikana iz bogate zemlje s jakom autoindustrijom.”