Svečanom akademijom Zagrebački je velesajam u četvrtak obilježio 110 godina svog postojanja i predanog rada u razvoju gospodarstva, sajamske industrije i povezivanju Zagreba, Hrvatske i svijeta.
Svečana proslava započela je prikazivanjem filma koji je sumirao 110 godina Zagrebačkog velesajma, podsjećajući na zanimljive kao i one manje poznate činjenice, trenutke i ljude iz života Velesajma.
Gradonačelnik Milan Bandić, pod čijim se pokroviteljstvom svečana proslava i održala, u svom je obraćanju naglasio: “Snaga Zagrebačkog velesajma kao mjesta susreta poduzetnika i građana, Zagrepčana i gostiju iz svih zemalja svijeta, slavne tradicije prošlosti i digitalne ekonomije budućnosti, prepoznata je daleko izvan granica naše domovine. Kad govorim o budućnosti, iza toga ne stoji prazna fraza, nego optimizam i povjerenje u snagu brenda Zagrebačkog velesajma i truda njegovih zaposlenika da stvore novu vrijednost za Grad Zagreb i Hrvatsku, što su svih ovih godina i pokazali”.
Istaknuo je potrebu za promjenom vizure Zagrebačkog velesajma i njegovim razvojem.
“Govorim i o licu Zagreba koje se neminovno mijenja kako se grad razvija i osuvremenjuje, a pogotovo je to sada vidljivo u Novom Zagrebu. Prostorna revitalizacija, temeljena Razvojnom strategijom Grada Zagreba za razdoblje do 2020. godine, pokrenuta je izradom Studije pred-isplativosti izgradnje novog Sajamsko-kongresnog kompleksa Zagrebački velesajam“, rekao je Bandić
“Zajedno s novim-kongresnim centrom gradimo novu vizuru Grada Zagreba i stvaramo modernu gradsku četvrt po mjeri Zagrepčana i naših gostiju, ali i postavljamo temelj daljnjeg razvoja Zagrebačkog velesajma i obilježavanja nekih budućih, još većih jubileja”, zaključio je Bandić.
Direktorica Zagrebačkog velesajma Dina Tomšić osvrnula se na povijesne okolnosti i uspjehe te iznijela planove za budućnost.
“Nastavljamo kreirati ono što smo zamislili, slijedimo i nadalje tijek pozitivne energije, razvijamo svoje organizacijske sposobnosti i jačamo ljudske potencijale, sve kako bismo nastavili biti pokretač hrvatske ekonomije, mjesto sjecišta poslovnih strujanja u regiji, temeljna snaga zagrebačkog poslovnog turizma i lider sajamske, kongresne i industrije događanja u jugoistočnoj Europi”, rekla je Tomšić.
Sonia Thomas, operativna direktorica Međunarodnog udruženja sajmova, prisjetila se povijesne uloge Zagrebačkog velesajma u osnivanju Međunarodnog udruženja sajmova i istaknula neizmjeran doprinos Velesajma u razvoju sajamske industrije u ovom dijelu Europe.
“U posljednjih nekoliko godina Zagrebački velesajam se u sajamskim krugovima spominje kao sjajan primjer izvrsnosti. Primjećujem promjene svakim svojim dolaskom u Zagreb, a uvjerena sam da još snažniji razvoj tek slijedi i veselim se idućoj proslavi”, rekla je Sonia Thomas.
U povodu 110. godišnjice, dodijeljene su posebne povelje pojedincima, tvrtkama i institucijama koje su obilježile uspjeh Zagrebačkog velesajma, a uručili su ih direktorica Zagrebačkog velesajma Dina Tomšić i gradonačelnik Grada Zagreba Milana Bandić, koji je ovom prigodom bio i u funkciji izaslanika predsjednice Republike Hrvatske.
Prigodom jubileja izdana je i monografija Zagrebačkog velesajma koja je obuhvatila burnu, izazovnu i uspješnu povijest.
Duga povijest ukratko
Počeci Zagrebačkog velesajma sežu u daleku 1909. i osnivanje Zagrebačkog zbora.
Kasnije, 1925., ideja se razvija i raste nakon što je Zagrebački zbor pokrenuo i utemeljio, s još devetnaest sajamskih gradova, međunarodnu uniju sajmova – UFI, danas krovnu svjetsku sajamsku organizaciju.
Daljnji rast uslijedio je nakon što je gradonačelnika Amruš osnivanje Međunarodne unije sajmova iskoristio za razvoj sajamskih aktivnosti u Zagrebu. Za današnju lokaciju Velesajma, s druge strane Save, zaslužan je gradonačelnik Holjevac.
Kroz više od stoljeća Zagrebački velesajam predstavlja dio identiteta grada Zagreba u kojem se susreću tradicija i suvremeni gospodarski i društveni procesi.
Velesajam je u svijesti domaće i svjetske javnosti danas prepoznat kao međunarodno mjesto susreta, pokretač i promicatelj gospodarstva i poduzetništva, zamašnjak gospodarstva te zaštićeni spomenik kulture.
