Na današnji dan preminula su trojica hrvatskih velikana – Faust Vrančić, Pavao Ritter Vitezović i Celestin Medović
20. siječnja
1617.
– Umro Faust Vrančić (lat. Faustus Verantius; Šibenik, 1551. – Mletci, 20. siječnja 1617.), hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup. Bio je najvažnijikonstruktor i tehnički pisac u Hrvata na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. 1595. godine izdao je petojezični rječnik (latinski, talijanski, njemački, hrvatski i mađarski) pod naslovom Rječnik pet najplemenitijih jezika Europe (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae). U Pragu je 1605-06. Peterus Lodereckerus priredio drugo izdanje ovog rječnika, prošireno s češkim i poljskim jezikom. Istražuje konstrukcije strojeva i arhitektonskih problema, upoznaje tehničke crteže Leonarda da Vincija, što je rezultiralo najznačajnijim Vrančićevim djelom Machinae novae (Nove naprave – Mletci 1615. ili 1616). Među značajnije opise iz spomenutoga djela spadaju viseći most i Homo volans (lat. leteći čovjek), prikaz padobranca.
1713.
– U Beču umro jedan od najvažnijih ljudi hrvatskog kulturnoga i povijesnog razvitka u drugoj polovici 17. i početkom 18. stoljeća, Pavao Ritter Vitezović. Rođen u Senju 7. siječnja 1652. u obitelji njemačkog vojnika doseljenika koji je prihvatio hrvatstvo, Vitezović ide u red ljudi kojima je suđeno da se probijaju teže i mučnije, osobito ako se brinu o općem dobru do kojeg je, prema njegovim riječima, malo komu stalo. Vitezović je pisao pjesničke poslanice, prigodnice, panegirike, čestitke i anagrame koji oslikavaju socijalne, političke, gospodarstvene i kulturne prilike posljednjih desetljeća 17. stoljeća u Hrvatskoj. Godine 1700. objavio je knjigu Oživljena Hrvatska, u kojoj shvaćajući da Hrvatska pokriva područje nekadašnjeg rimskog Ilirika, sve južne Slavene naziva hrvatskim imenom. Važan je Vitezovićev leksikografski i lingvistički rad. Osnova pravopisa kako ga je on zamišljao bila je za jedan glas, jedno slovo. Očito, sa svojom je pravopisnom reformom Vitezović išao prije svojeg vremena postavši tako pretečom ilirskog preporoda.
1775.
– Rođen francuski fizičar i matematičar André-Marie Ampère.
1920.
– U Sarajevu je umro veliki hrvatski slikar Celestin Medović. Rođen je kao Mate Medović 17. studenoga 1857. u Kuni na poluotoku Pelješcu. U mladosti zaredio za franjevca i počeo pripremati za svećenički poziv u samostanu Male braće u Dubrovniku. Kao franjevac uzeo je ime Celestin. Slikarstvo je učio u Rimu, a potom u Münchenu. Kad se vratio u Dubrovnik, Franjo Rački i Iso Krsnjavi pozvali su ga u Zagreb da se pridruži krugu oko slikara Vlahe Bukovca, koji je u to doba došao iz Pariza u Zagreb. Medović se ‘razredio’ i došao u Zagreb. U toj je ‘zagrebačkoj fazi’ naslikao mnogo religijskih djela. Slikao je i slike iz hrvatske povijesti. Jedno vrijeme se povukao na Pelješac, no kasnije je boravio i u Beču (1912. – 1914.), da bi 1914. u Opatiji prodao većinu svojih slika.
1920.
– Rođen talijanski redatelj Federico Fellini (umro 1993.).
1931.
– Rođen Zdravko Sančević, hrvatski iseljenik i diplomat
1942.
– Održana Wannsee konferencija u Berlinu, na kojoj su progon i uništenje Židova označeni kao konačno rješenje židovskog pitanja, te je time dat signal za masovna strijeljanja i otvaranje logora smrti na područjima pod kontrolom njemačke vojske i Trećeg rajha.
1961.
– J. F. Kennedy položio prisegu na mjesto predsjednika SAD-a i tako postao najmlađim predsjednikom do tada.
1990.
– Počeo je izvanredni 14 kongres SKJ u Sava centru u Beogradu. Od samog početka zaredale su žestoke polemike i svađe, koje su poprimale i oblike međunacionalnih sukoba, pa je bilo jasno kako mnoge stvari nisu kao što su bile i kako su razlike među Republikama duboke i teško premostive.
1996.
– Američki general-diplomat Jacques Paul Klein, voditelj UNTAES-a, Prijelazne uprave UN-a u istočnoj Slavoniji, obavijestio novinare u New Yorku da će glavni stožer UN-a preseliti iz Zagreba u Vukovar.
dd0120
