Stanovnici Knežije javno su se i odlučno pobunili protiv gradnje osmerokatnice, s nekoliko podzemnih etaža, na uglu ulica Davorina Bazjanca i Ludovika Zelenka, na lokaciji koja je sada zelena površina.
Osnovali su Facebook grupu Knežija brani park, pokrenuli potpisivanje peticije, dobili su podršku stručnjaka i strukovnih udruženje, ali za sada nisu uspjeli obraniti svoj park. Investitor ne odustaje, a ni nadležne gradske vlasti nisu pokazale interes za želje i argumente građana.
Grad Zagreb izdao lokacijsku dozvolu za zgradu koja bi drastično promijenila vizuru naselja i kvalitetu života u njemu. I koja je, kako se može vidjeti iz simulacije koju donosimo u prilogu, jednostavno prevelika za lokaciju na kojoj je gradnja planirana.
Građani su uložili žalbu na lokacijsku dozvolu, a svoje neslaganje izrazio je i Mjesni odbor.
Društvo arhitekata Zagreba (DAZ) nedavno se očitovalo o ovom slučaju, ističući da je prostor na kojem je planirana gradnja izvorno “planiran kao zona opskrbnog centra naselja s blago deniveliranim popločanim trgom i perivojno uređenim okolišem, a na taj način koristio se i cijelo vrijeme od njegova nastanka”.
“Naselje Knežija primjer je hrvatskog urbanizma 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća. Skladni odnosi zgrada unutar stambenog susjedstva, velika količina javnih parkovnih prostora između zgrada, promet riješen po obodu stambenog susjedstva i opskrbni centri koji su uvijek smještani uz prometnicu. U urbanističkom smislu, ovo naselje možemo promatrati kao cjelovito i završeno”, stoji u priopćenju DAZ-a.
DAZ dalje podsjeća što postojeći GUP propisuje kad je riječ o gradnji i rekonstrukciji u takvim naseljima:
– gradnja i rekonstrukcija u skladu s urbanom matricom i tipologijom gradnje građevina izvedenih prema izvornoj koncepciji urbanističkog rješenja po kojem je započeta gradnja naselja, u smislu poštivanja pretežite visine te međusobne razdaljine građevina a u skladu s urbanim pravilima iz članaka 74. i 76. Nerealizirani sadržaji mogu se dovršiti u korist povećanoga zajedničkog standarda stambenog susjedstva, bez mogućnosti naknadne prenamjene novih javnih sadržaja;
– gradnja na građevnim česticama s postojećim kvalitetnim visokim zelenilom i na uređenim zelenim površinama nije moguća;
Iz navedenog, stoji u priopčenju DAZ-a, “jasno je vidljivo kako na prostoru gdje je predviđena gradnja na Knežiji ne bi trebala biti moguća”.
“Prvi razlog je što predloženi projekt nije planiran prema izvornoj koncepciji urbanističkog rješenja po kojem je započeta gradnja naselja. Kao što vidimo na izvornim planovima na tom području je oduvijek planiran opskrbni centar prema konceptu naselja kako smo na početku opisali. Osim toga, ovaj projekt ne poštuje građevinski pravac naselja uz Ulicu Ludovika Zelenka, čak ne prihvaćajući ni građevni pravac postojećeg opskrbnog centra. U tlocrtnoj izgrađenosti, ovaj projekt je planiran više od 2 puta veći od niza zgrada istočno. Tipologija predviđene gradnje s obzirom na dubinu zgrade će se znatno razlikovati od tipologije postojećih zgrada i sl. Sve su to stručni parametri koje su stručne službe grada Zagreba morale preispitati i po pravilima struke utjecati da ovakav projekt, koji u ovom obliku ne bi trebao biti moguć”, stoji u priopćenju Društva arhitekata Zagreba.
Stručni argumenti su, dakle, na strani građana, ali ne i postojeći zakoni.
“Zakonski, sve je uredno”, stoji u objavi na Facebook stranici Obnovimo Zagreb iza koje stoji interdisciplinarna zajednica stručnjaka i znanstvenika udruženih u cilju cjelovite obnove grada Zagreba nakon potresa.
“Park formalnopravno nije zelena zona (već je dio mješovite zone), stanari susjednih zgrada nisu formalnopravni susjedi (jer između njih i novonastale, izdvojene čestice postoji uzak, ali nepobitan pojas ostavljenog gradskog zemljišta pa je susjed, ustvari – Grad sâm!). Takozvano ‘cijepanje’ (izdvajanje čestice od strane Grada) i njena prodaja obavljeni su legitimno, uz suglasnost nadležnih gradskih ureda. Građani su od Gradskog ureda za prostorno planiranje na svoju žalbu primili ‘odbijenicu’ jer formalnopravno nisu stranka u postupku. Da li je to zaista tako? I može li se što učiniti? Članak 4. Zakona o općem upravnom postupku navodi mogućnost zaštite prava skupine ljudi povezanih zajedničkim interesom. A stanovnici Knežije su upravo takva skupina. Može li ih zaštita zajedničkog interesa legitimirati kao stranku u postupku? Vidjet ćemo”, stoji u objavi na FB stranici Obnovimo Zagreb. (I.Š.)
