Kako će klimatske promjene utjecati na vinski sektor? Hoćemo li ostati bez tradicionalnih sorti?

Kako će klimatske promjene utjecati na vinski sektor? Hoćemo li ostati bez tradicionalnih sorti?
Frankovka | Foto: Press

Sve ekstremniji vremenski uvjeti, globalni porast temperature, rast razine mora, sve češći šumski požari, egzodus životinja u nova staništa ili njihovo izumiranje…, samo su neke od posljedica globalnog zatopljenja.

I sektor vina i vinogradarstva nije pošteđen promjena, pa se tako, uz smanjenje emisije CO2 po boci, sve češće govori i o potrebi ulaganja u obnovljive izvore energije i biološku raznolikost, o uštedi vode te “pametnijem” transportu, s obzirom da je upravo on među najvišim izvorima emisije CO2″.

Kako će klimatske promjene utjecati na vinski sektor? Hoćemo li ostati bez tradicionalnih sorti?
Martin Kovačević, glavni enolog Feravina | Foto: Press

Vinski sektor mali je u globalnom smislu, ali može biti lider u klimatskim promjenama, smatraju stručnjaci Feravina. Kažu kako su još devedesetih godina istraživanja o klimatskim promjenama i vinu predvidjela značajan porast temperature u vinskim regijama do 2020., što se trenutačno i događa. Kako globalna temperatura raste, voda postaje najozbiljnija briga za vinogradare, pa se procjenjuje kako u najvećim vinskim regijama svijeta i do 15 posto vinograda godišnje nestane zbog suše.

“Srećom, klimatske promjene ne utječu na kvalitetu grožđa i vina u Feravinu. Naši vinogradi na padinama Krndije okruženi su šumama koje ih štite od neprilagođenih temperatura, jakih vjetrova i specifičnih štetočina. No promjena klime dio je naše sadašnjice i neminovno da će temperature rasti iz godine u godinu, a procjena da će za samo 80 godina temperatura biti više od 1,5 do 5,8 stupnjeva Celzijevih vrlo je izazovna za tehnologe i enologe i sigurno će se odraziti na vinogradarstvo i vinarstvo. Globalno zatopljenje donosi nepredvidive vremenske uvjete, netipične za određene dijelove godine, a primjećujemo i trend rasta efekta iznenađenja, primjerice snažnih mrazeva u kasno proljeće, nepredvidivih i velikih količina padalina u kratkom vremenskom razdoblju… Nažalost, sve se to dugoročno može odraziti na količinu prihoda, pa osim kontinuiranog ulaganja u edukacije treba ulagati u nove tehnologije zaštite, praćenja i mjerenja, što u konačnici poskupljuje proizvodnju”, tvrdi Martin Kovačević, glavni enolog Feravina.

U Feravinu kažu kako su vinari na globalnoj razini već nekoliko desetljeća suočeni s velikim ekstremima – s jedne strane sušama, a s druge velikim padalinama i poplavama. Premještanje vinograda na više nadmorske visine i sadnja novih sorti nije rješenje – vinari spas vide u potpunom smanjenju emisije stakleničkih plinova, što je dugoročan, ali jedini učinkovit način.

I smanjenje težine boce učinkovit je način brige za okoliš, jer lakša boca znači manje štetne emisije. Tu su i naljepnice od recikliranog otpada, primjerice od šećerne trske ili konoplje, kao novi trend održivog pakiranja. Korištenje kišnice i solarnih panela, pošumljavanje zemljišta oko vinograda (jer su temperature niže tamo gdje je šuma, a bolesti vinove loze rjeđe), “recikliranje” CO2 tijekom fermentacije kako bi se proizvelo novo gorivo…, sve su to načini koji vode do samoodrživih vinarija. Iako su za to potrebna financijska ulaganja, naš planet, Zemlja, ne daje nam puno izbora – alarm za uzbunu već davno zvoni, a o tome svakodnevno svjedoče brojni vremenski ekstremi.

Komentari