Ekonomist Boris Podobnik iz Udruge Glas poduzetnika gostovao je u Newsnightu televizije N1 i komentirao Vladine intervencije u cijene goriva, kao i mogućnost nestašica energenata.
“Dizel nije samo gorivo koje se koristi za pogon osobnih vozila, vlakova i kamiona, već se koristi i u elektranama. prije se koristio plin, ali kako je došlo do rata u Ukrajini, tako se plin zamijenio dizelom. Sada zamislite kakav je poremećaj došao kada kamionima i automobilima konkurenciju prave i velike elektrane. Postoji ogroman nesrazmjer ponude i potražnje. Problem je i u samoj proizvodnji, budući da OPEC ne pokazuje želju da poveća proizvodnju. Čini se da OPEC postaje veći prijatelj Rusije nego Amerike. Američkom predsjedniku lakše je utjecati na zemlje zalijeva nego na energetske kompanije”, rekao je.
Kako navodi, nikada se u prošlosti nije pojavilo ovoliko problema koji djeluju sinergijski. “Nekad su postojali lokalni ratovi koji su onemogućavali opskrbu gorivom, ali mislim da u posljednjih sto godina nije bilo toliko teških problema kao danas. Ako su Nijemci već ljeti krenuli gasiti rasvjetu navečer, onda je to naznaka što očekuju za zimu. Možemo očekivati da neke zemlje koje su ovisile ruskoj nafti i plinu, mogu računati da će im biti hladnije nego što su očekivali”, rekao je.
“Problem s gorivom je taj što može utjecati na industriju. To što se mi smrzavamo nije toliki problem, ali uništenje industrije je prava opasnost. Tu bi moglo biti strahovitih problema”, rekao je.
Kaže da Vlada ne bi trebala izlaziti u susret samo građanima. “Prosperitet zemlje ovisi najviše o privatnom sektoru. Vlade na zapadu izlaze u susret privatnom sektoru jer su svjesni njegovog značaja. Kod nas na žalost daju vrlo malo, a privatnici moraju izlaziti na ulicu da bi nešto dobili. Kada imate problem s gorivom, dogodit će se da ona manja količina dizela biti pokupovana od najbogatijih. Kako onda očekivati da će nešto ostati za nas?. Smatram da se LNG terminal nije gradio za potrebe Hrvatske, već za potrebe velikih zemalja”, rekao je.
“Nema bratstva i jedinstva na kapitalističkom tržištu. Norvežanima, primjerice, ne pada na pamet da prodaju Ukrajini plin po nižoj cijeni. Nisam siguran da Vlada ima bilo kakve alate za kojima može posegnuti, pogotovo kada je u pitanju INA. Mi smo dopustili MOL-u da radi na obnovi rafinerije u Rijeci za vrijeme velike energetske krize, što je suludo. Da smo imali rafineriju u Rijeci, danas bi dizel bio jeftiniji, ali budući da su nas Mađari preveslali, sada moramo proizvodnju nafte plasirati u mađarske rafinerije, pa ju nam oni prodaju po suludim cijenama”, rekao je.
