Hoće li pršut postati originalni slovenski, a ne hrvatski proizvod?

Slovenci od Europske unije traže ekskluzivno pravo korištenja naziva ‘pršut’. Kako piše Večernji list, iz jednog od triju argumenata na kojima se temelji slovenski prigovor na hrvatski zahtjev za zaštitom Istarskog pršuta u EU proizlazi da Slovenci, nakon što su zaštitili Kraški pršut, smatraju da nijedan drugi proizvod s nazivom pršut ne može biti registriran bez njihova pristanka. Slovenci su se, kako doznajemo u Europskoj komisiji, među ostalim argumentima pozvali i na članak 6. europske Uredbe 1151/2012 o sustavima označavanja kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Taj članak u stavku 3. govori da “ime predloženo za registraciju koje je potpuno ili djelomično homonimno s imenom koje je već upisano u registar (…) ne može biti registrirano osim ako ne postoji dostatna razlika u praksi između uvjeta lokalne i tradicionalne upotrebe i prezentacije kasnije registriranog homonima s imenom ranije upisanim u registar”. Treba imati na umu, dodaje taj članak Uredbe, da se “kupci ne dovode u zabludu”.

Kako Slovenija nikad nije zaštitila ime Istarski pršut već samo Kraški pršut, iz činjenice da se referiraju na ovaj članak propisa EU proizlazi da Slovenci smatraju kako ništa drugo ne smije biti registrirano kao “pršut” jer je to homonim (riječ koja se u svakom svojem značenju jednako piše i izgovara” s njihovim već registriranim (Kraškim) pršutom. “Homonimno ime koje navodi kupca na zabludu (…) neće biti registrirano čak i ako je ime točno u smislu stvarnog teritorija, regije ili mjesta porijekla”, piše na kraju stavka 3. članka 6. Uredbe EU na koju se, među ostalim, pozvala Slovenija u pokušaju da spriječi Hrvatsku u zaštiti Istarskog pršuta.

Hrvatska je zatražila registraciju Istarskog pršuta 1. lipnja 2013., a rok za prigovore istekao je 2. rujna, no slovenske vlasti dostavile su svoj prigovor 30. kolovoza i njihov prigovor trenutačno se razmatra u stručnim službama Europske komisije. Sljedeći koraci ovise o rezultatu tog razmatranja. Ako službe EK odbace slovenski prigovor, Istarski pršut bit će registriran kako je zatražila Hrvatska.

Ako, međutim, zaključe da je slovenski prigovor osnovan, tada će stručne službe Europske komisije otvoriti proces konzultacija s objema državama. Konzultacije mogu trajati od tri do šest mjeseci i ako se tijekom njih ne pronađe kompromisno rješenje, presuđuje sama Europska komisija.

Ostali elementi na kojima počiva slovenski prigovor su i tvrdnja da hrvatski zahtjev nije usklađen s člancima 5 i 7 (1) spomenute Uredbe, zatim s člankom 4 te s člankom 50 (2). Pozivajući se na ovaj posljednji članak, Slovenci tvrde da bi registracija imena Istarski pršut u EU mogla ugroziti proizvode i trgovačke marke koji se legalno nalaze na tržištu najmanje pet godina prije datuma kad je objavljen zahtjev za registraciju Istarskog pršuta. Istoga dana kad su podnijeli prigovor na hrvatski zahtjev za registracijom Istarskog pršuta, Slovenci su 30. kolovoza 2013. podnijeli i zahtjev za registracijom još jednog svog pršuta pod imenom Vipavski pršut.