Krajem lipnja u Hrvatskoj je bilo ukupno 316.919 građana s blokiranim računima. Njihova ukupna dospjela dugovanja veća su od 27,8 milijardi kuna, a najviše građana s blokiranim račinima je u Gradu Zagrebu, njih gotovo 60.000.
Prema analizi koju je objavila Financijska agencija, 3,2 milijarde kuna odnosi na dug prema središnjoj državi, a 172,7 milijuna kuna građani su dužni jedinicama lokalne područne (regionalne) samouprave.
Najveći dio, 24,5 milijardi kuna, je dug prema ostalim vjerovnicima, u čemu su najzastupljeniji dugovi građana prema bankama (udio duga građana prema bankama, po podacima s kraja ovogodišnjeg ožujka, prelazio je polovinu od ukupnog duga, ili 13,9 milijardi kuna). Potom su to dugovanja prema telekomunikacijskim kompanijama, osiguravajućim društvima, leasing i kartičnim kućama, komunalnim tvrtkama.
Po pojednostavljenoj matematici na svakog bi ‘blokiranog’ otpadalo blizu 88 tisuća kuna nepodmirenog duga. No, prema još ranije objavljenim podacima Fine, gotovo polovica od ukupnog broja blokiranih građana u blokadi je zbog dugova nižih od 10 tisuća kuna.
Analiza podataka o blokadi građana, koje je obradila Fina, pokazala je da je zbog neizvršenih osnova za plaćanje, po podacima s kraja lipnja, u apsolutnom broju, najviše dužnika i jednako tako najveći iznos njihova duga, u Gradu Zagreb.
Tako je 59.695 Zagrepčana zadnjeg dana lipnja imalo blokirane račune s ukupnim iznosom neizvršenih osnova za plaćanja od 8,2 milijarde kuna, što je gotovo 30 posto od ukupnih dugovanja građana. Njihov je udio u ukupnom stanovništvu Zagreba 7,56 posto, a u radnom sposobnom 11,1 posto.
