Dogodilo se na današnji dan – 4. veljače
Pilot Danijel Borović na današnji je dan, 4. veljače 1992. godine, izvršio je “Prelet za Hrvatsku”. MiG-om 21 preletio je sa vojnog aerodroma JNA u Bihaću u Pulu, čime je Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu osigurao prvi borbeni nadzvučni avion.
Početkom 1992. godine rat u Hrvatskoj je već uvelike bio u tijeku, a mnogi pripadnici bivše jugovojske, stavili su se na raspolaganje novoj Hrvatskoj vojsci. No, učiniti to kao pilot nadzvučnog lovca JNA stacioniranog u Bihaću, bila je možda najteža misija.
Naime, nije se moglo samo tako “preskočiti aerodromsku ogradu”, prisjeća se Danijel Borović.
“Početak obrane od agresije i ustrojavanja nadzvučne komponente HRZ-a obilježilo je nekoliko jedinstvenih pothvata. Prvo je 25. listopada 1991. godine pilot Rudolf Perešin s zračne luke u Bihaću zrakoplovom MiG 21R preletio u Austriju, u zračnu luku Klagenfurt. Rudolf nije mogao sletjeti na područje RH, jer su tada svi aerodromi u Hrvatskoj bili pod kontrolom JNA. Meni se prilika napokon ukazala 4. veljače 1992. Samo 2 sata prije polijetanja, moja supruga Snježana je s malodobnim sinom Vanjom morala napustiti naš stan u Bihaću i otputovati u neizvjesnu avanturu, prolazeći brojne kontrolne punktove JNA i paravojnih jedinica. Za mene je to bio let s kojeg nije više bilo povratka”, kazao je za evarazdin Borović.
Nažalost, nakon polijetanja sa Željave, mnogo toga pošlo je po zlu i sletio je u Puli po mrklom mraku. Na minirani aerodrom koji je bio “osvijetljen” tek svjetlima nekoliko vozila Hrvatske vojske. Borović je sa suprugom iznio svoja sjećanja u monografiji “Prelet za Hrvatsku“.
Naš elitni pilot, bio je jedan od izabranih koji su svojevremeno vodili hrvatske MiG-ove na zadaće s USAF-ovim borbenim zrakoplovima F-14, F-16 i F-18. No, višestruko odlikovan, pohvaljivan i nagrađivan vitez našeg neba nikako da postane general.
“Od nas “starih orlova” koji smo stvarali povijest HRZ-a na MiG-ovima još uvijek leti brigadir Ivan Selak. U nebrojenim akcijama tijekom Domovinskog rata i kod vježbi izgubili smo nekoliko kolega pilota iz 1. lovačke eskadrile HRZ-a – Antu Radoša, Zlatka Mejaškog, Rudolfa Perešina, Miroslava Perisa i Ivana Bosnara”, naglasio je Borović.
—
U nastavku podsjećamo na još neke događaje koji su se odigrali na današnji dan:
1783.
– Britanci proglasili kraj neprijateljstava sa Sjedinjenim Američkim Državama i sa bivšom kolonijom odmah uspostavili trgovačke i putničke veze. Nekoliko godina kasnije, farmeri u Massachusettsu poželjeli su povratak kralja, no njihov je oružani protest slomljen u kratkom roku, upravo na današnji dan.
1789.
– George Washington izabran za prvog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.
1815.
– Rođen Josip Juraj Strossmayer, hrvatski biskup, političar, mecena, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija) i pisac; jedna od najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatskih ličnosti 19. stoljeća. Godine 1850. imenovan je bosansko-srijemskim biskupom sa sjedištem u Đakovu. Od 1860. do 1873. vođa je Narodne stranke, a 1880. prišao je Neovisnoj narodnoj stranci. Osnivač je i pokrovitelj JAZU, danas HAZU. Utemeljitelj je Zagrebačkoga sveučilišta, pomagao je rad mnogih kulturnih ustanova te izgradio Đakovačku katedralu. Godine 1868. darovao je svoju privatnu zbirku slika Akademiji, današnjoj “Strossmayerovoj galeriji starih majstora”, potpomaže njezin rad te gradi reprezentativnu palaču Akademije. Josip Juraj Strossmayer umro je 8. svibnja 1905. godine u Đakovu.
1900.
– Rođen Jacques Prévert, francuski pjesnik. Nazvan je “pjesnikom Pariza” iako je najviše poznat po pjesmama konvencionalno-lirskog ugođaja, od kojih su mnoge uglazbljene.
1902.
– Rođen Charles Lindbergh, američki zrakoplovac, istraživač i izumitelj. Znamenit je njegov let preko Atlantika, kojeg je izveo sam neprekidno letjevši od 20. do 21. svibnja 1927., preletjevši od New Yorka do Pariza zrakoplovom Duh Saint Louisa 5809 kilometara.
1913.
– Rođena Rosa Parks, afro-američka aktivistica za ljudska prava koja je odbila na zahtjev vozača autobusa ustupiti svoje mjesto bijelom putniku. Uloga Rose Parks u američkoj povijesti priskrbila joj je status ikone u američkoj kulturi, a njezini postupci dali su legalitet pokretu za ljudska prava širom svijeta.
1936.
– Stvoren prvi sintetički radioaktivni element: radij E.
1941.
– U Zagrebu je poginuo hrvatski književnik Ivo Kozarčanin.
1945.
– U Jalti, na ukrajinskom polutoku Krimu, počeo sastanak vođa najvećih savezničkih država antihitlerovske koalicije, odnosno najviši predstavnici SAD-a (Roosevelt), Sovjetskog Saveza (Staljin) i Velike Britanije (Churchill). Na Jaltskoj konferenciji postignut je sporazum kojim je, među ostalim, donesena odluka o demobilizaciji Njemačke i njezinoj podjeli na 4 okupacijske zone.
1949.
– Umro Janko Leskovar, hrvatski učitelj i književnik
1992.
– Iz Vojvodine se dosada pod prisilom iselilo oko 12 000 Hrvata, a svaki dan ih još oko 150 stiže u Hrvatsku, izjavio predsjednik Zajednice izbjeglih Hrvata dr. Milan Bićanić.
1994.
– U sarajevskoj četvrti Dobrinji Srbi granatirali red za humanitarnu pomoć. Od granata poginulo devet osoba, među poginulima i troje djece.
2003.
– Formirana državna zajednica Srbija i Crna Gora.
2004.
– Mark Zuckerberg osnovao Facebook, internetsku društvenu mrežu.
dd0203
