Dogodilo se na današnji dan – 1. veljače
1748.
– Novi Sad ukazom carice Marije Terezije dobio je status slobodnog kraljevskog grada.
1860.
– U Dubrovniku je rođen hrvatski filolog i slavist Milan Rešetar. Proučavao je jezik starih spomenika te osobito književnu i kulturnu povijest Dubrovnika. Umro je u Firenci 14. siječnja 1942.
1883.
– Pod vodstvom francuskog inženjera Ferdinanda de Lessepsa, graditelja Sueskog kanala, počinje izgradnja Panamskoga kanala.
1895.
– U Cape Elizabethu rođen je američki filmski redatelj, producent i glumac John Ford.
1896.
– U Torinu održana premijera Puccinijeve opere La Bohème.
1901.
– U Cadizu, u državi Ohio, rođen je glumac Clark Gable.
1918.
– Počeo ustanak bokeljskih mornara u Boki Kotorskoj. Pobuna je počela na brodovima Sankt Georg i Gea kada je oko 6000 mornara austrougarske ratne flote preuzelo zapovjedništvo u svoje ruke i istaklo crvene zastave na oko 40 brodova u zaljevu Boke Kotorske.
Posadu su činili pomorci različitih nacionalnosti, a većina su bili Hrvati. Ubrzo su u Boku upućeni bojni brodovi, razarači i torpiljarke pa se pobunjenim mornarima postavio ultimatum o predaji 3. veljače.
Istog dana uhićeno je 500 pobunjenih mornara; u zatvoru je umrlo 10-tak mornara; tijekom pobune poginulo ih je dvoje, a ostali su osuđeni na dugogodišnje robije. Četvorica mornara i to troje Hrvata – Antun Grabar iz Poreča, Jerko Šišgorić iz Žirja kod Šibenika i Mate Brničević iz Krila Jesenica kod Omiša, kao i Čeh František Raš, koji su vodili pobunu osuđeni su na smrtnu kaznu i strijeljani su 10. veljače u Škaljarima, kraj Kotora.
Sam događaj, osim tom vremenu primjerenih ideoloških i klasnih primjesa, preteča je kasnije odluke, nakon završetka I. svj. rata i raspada Austrougarske monarhije, o pravu naroda na odcjepljenje i samoodređenje.
– Rusija usvojila gregorijanski kalendar.
1931.
– Rođen je Boris Jeljcin, ruski političar i prvi predsjednik Rusije.
1932.
– Rođen Vanja Drach, hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
1946.
– Norveški političar Trygve Lie izabran je za prvog glavnog tajnika UN-a.
– Mađarska je proglašena republikom. U razdoblju između dva svjetska rata Mađarska je bila monarhija bez monarha.
1979.
– Iranski vjerski vođa ajatolah Ruholah Homeini, vratio se u zemlju iz Pariza, poslije 15 godina izgnanstva, koje je uglavnom proveo u Iraku.
1990.
– Bivša JNA izvela tenkove na ulice kosovskih gradova, a borbeni avioni nadlijetali Prištinu kako bi bile ugušene demonstracije kosovskih Albanaca. Tom prigodom je poginulo 27 Albanaca, a više od 100 ljudi je ranjeno.
– Na mitingu u Novom Sadu najavljeno 5.000 dobrovoljaca za Kosovo, te zahtijevano od Srbije da ih naoruža, obuči i pošalje na Kosovo.
1993.
– Hrvati iz sedam sela općine Doboj referendumom se pripojili općini Derventa.
1994.
– Mobilna bolnica namijenjena muslimanskom pučanstvu na lijevoj obali Neretve, nakon višemjesečnih problema, stigla u istočni dio Mostara.
1995.
– U intervjuu za njemački “Die Welt” hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić istaknuo da Srbi u Hrvatskoj ne mogu dobiti nikakvu “državu u državi”, kako je izjavio ruski posrednik Vitalij Čurkin.
– Vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj, u intervju televiziji Studio B, izjavio da je za rata u Hrvatskoj Milošević slao tegljače oružja s kojim su se naoružavali dobrovoljci.
1996.
– U Hrvatskoj je s radom počela prva prva komercijalna GSM mreža – Cronet, u vlasništvu tadašnjeg HPT-a.
2003.
– NASA-in Space Shuttle Columbia eksplodirao je nad Teksasom tijekom povratka u Zemljinu atmosferu u svojoj 28. i završnoj misiji. Space Shuttle Columbia bio je drugi izrađeni, i prvi Space Shuttle korišten za svemirske letove u floti orbitera NASA-e.
2005.
– Stupio je na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju što ga je Hrvatska potpisala s Europskom unijom.
2009.
– Jóhanna Sigurðardóttir je izabrana za islandsku premijerku, čime je postala prva žena u povijesti te države koja je obnašala premijersku dužnost, te prvom osobom koja javno i otvoreno priznaje kako nije heteroseksualna već homoseksualna s čime je postala prva homoseksualna osoba na čelu neke države u modernoj povijesti (novi vijek).
dd0201
