Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je u četvrtak 29. travnja svoj dan i 160. obljetnicu osnutka objavom imena dobitnika nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2020.
Dan HAZU slavi se u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor, na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije, no ove je godine, kao i 2020., zbog pandemije koronavirusa izostala tradicionalna svečana sjednica s dodjelom Akademijinih nagrada, već je umjesto toga predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt u atriju Akademijine palače objavio imena dobitnika nagrada HAZU za 2020. te se u prigodnom govoru osvrnuo na dosadašnjih 160 godina Akademije.
“Kao 18. Akademijin predsjednik želim odati duboku zahvalnost generacijama naših članova, velikana hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, koji su gradili našu Akademiju, a ujedno gradili i hrvatski nacionalni identitet i društvo svojim znanstvenim dostignućima i umjetničkim djelima, otkrivajući hrvatsku znanost i umjetnost Europi i svijetu. Vjerna svom utemeljitelju, Akademija od 1861. pa sve do danas služi razvoju i boljitku svih građana hrvatskog društva, zahvaljujući prije svega društveno priznatom stvaralačkom i moralnom autoritetu njenih članova, nekad i danas. Odvojenost od svake vlasti omogućuje Hrvatskoj akademiji slobodnu prosudbu o svemu, bez političkog i bilo kojega drugog nepoželjnog utjecaja. Ona je zbog toga svijest i savjest hrvatske nacije u najširem smislu. U proteklih 160 godina Akademija je svjedočila urušavanjima velikih carstava i niza nametnutih državnih tvorevina. Dočekala je Republiku Hrvatsku i trajno usvojila hrvatsko ime, kao vodeća povijesna institucija u skrbi za hrvatski nacionalni identitet. Saborska odluka od 29. travnja 1861. prekretnica je u razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, ali i važan datum u procesu formiranja moderne i samosvojne hrvatske nacije. U poslanju Hrvatske akademije je promicati jedinstvo nacije bez podjela njezinih građana po bilo kojoj osnovi, prema potrebnom napretku u svim područjima života na hrvatskom etničkom prostoru”, kazao je akademik Neidhardt.
Podsjetio je da HAZU u svojim muzejima, arhivima i knjižnicama čuva neprocjenjivo nacionalno kulturno blago, a prostori u kojima djeluje, u Zagrebu i diljem Hrvatske, pretežno su zaštićeni spomenici kulturne graditeljske baštine.
“Brigu o njima jednakim marom nastavlja i danas suočena s teškim posljedicama lanjskih potresa koji su ranili i ovu Akademijinu palaču, kako bi ovu kulturnu baštinu primjereno predala budućim naraštajima”, dodao je akademik Neidhardt i najavio da će kao dio proslave svog 160. jubileja Hrvatska akademija u atriju svoje palače 4. svibnja organizirati donatorski koncert u korist kulturnih institucija Siska, Petrinje i Gline, stradalih u potresu krajem 2020., uz izravan prijenos na Hrvatskoj televiziji.
Bit će to slično koncertu koji je Akademija organizirala u također u ovom atriju u lipnju 2020. za potresom postradali Zagreb.
Nagrade HAZU za najviša znanstvena ili umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2020. dobili su: za područje društvenih znanosti nagradu prof. dr. sc. Miroslav Akmadža za knjigu Franjo Kuharić: Kardinal i vlast, za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti nagradu dr. sc. Ivo Piantanida, za izvanredan znanstveni opus od 52 rada objavljena u periodu 2016. – 2020. te za otkriće selektivnog višenamjenskog senzora za DNA, RNA i proteine, za područje prirodnih znanosti nagrađeni su dr. sc. Jadranka Šepić za znanstvena istraživanja o postanku meteoroloških tsunamija, njihovom gibanju u raznim morima te transformaciji u obalnom području, objavljena u 15 članaka u posljednjih 5 godina, te prof. dr. sc. Ivica Kisić za djelo Antropogena erozija tla te za 28 radova na istu temu, referiranih u bazi znanstvenih podataka Web of Science. Za područje medicinskih znanosti Nagradu HAZU dobio je doc. dr. sc. Vedran Velagić za 25 znanstvenih radova iz područja liječenja fibrilacije atrija, koji su objavljeni tijekom posljednjih 5 godina, za područje filoloških znanosti nagradu dr. sc. Vera Blažević Krezić za knjigu Književnimi radnjami za crkvu i domovinu. O novocrkvenoslavenskome jeziku Parčićeva misala iz 1893., za područje književnosti nagradu HAZU dobila je prof. dr. sc. Evelina Rudan za knjigu Smiljko i ja si mahnemo (balada na mahove), za područje likovnih umjetnosti dizajner Boris Ljubičić za seriju izložbi održanih 2017. i 2018. u Zagrebu, Splitu, Puli, Varaždinu i Berlinu te od 2019. do 2020. u Lyonu, kao i za knjigu Logo protiv kaosa, za područje glazbene umjetnosti i muzikologije dr. sc. Sanja Majer-Bobetko za knjigu Hrvatska glazbena historiografija od početka 20. stoljeća do 1945. godine, dok je za područje tehničkih znanosti Nagradu HAZU dobio prof. dr. sc. Hrvoje Kozmar za znanstvenu cjelinu pod nazivom Geofizička i industrijska strujanja fluida i njihov utjecaj na inženjerske konstrukcije i vozila, koja se sastoji od ukupno 30 radova objavljenih u prethodnih 5 godina.
Nagrade HAZU dobitnicima će biti uručene naknadno.
