Meštrovićev Atelijer, kompleks kuća u Mletačkoj 8, u proljeće 2022. godine svoja je vrata zatvorio radi konstruktivne i cjelovite obnove uslijed oštećenja koja su nastala kao posljedica zagrebačkog i petrinjskog potresa.
Sva je građa preseljena u muzejsku čuvaonicu formiranu u prostorima nekadašnje Tvornice električnih žarulja u Folnegovićevoj ulici 10, a otvorenje novog stalnog postava predviđeno je za jesen 2025. godine.
Od perioda potresa i tijekom obnove, Muzeji Ivana Meštrovića – Atelijer Meštrović priredili su devet izložbi u Zagrebu, Križevcima, Virovitici, Sinju, Vrpolju i Pragu nastavljajući umjetnički život muzeja u novim okolnostima.
Cjelovita obnova zgrade uključivala je izvedbu nove krovne konstrukcije mansardnog krovišta ulične zgrade kao i nove čelične konstrukcije krovišta atelijera s prenamjenom potkrovlja u multimedijalnu dvoranu, sanaciju svodova i zidova, kao i sanaciju vanjskih zidova ulične zgrade, izvedbu tlačnih ploča i završnih obloga podova od parketa, te spajanje podrumskih prostorija ispod ulične zgrade i atelijera, obnovu svih pročelja ulične i dvorišne zgrade, restauriranje kamenih elemenata i izvornih elemenata uređenja interijera, izvedbu novih drvenih prozora i novih instalacija, kao i prilagodbu sklopa za osobe sa smanjenom pokretljivošću, te poboljšanje mjera zaštite od požara.
“Potres koji je u ožujku i potom u prosincu 2020. godine pogodio Zagreb oskvrnuo je i Meštrovićev Atelijer. To nas je prvotno šokiralo, a potom potaklo da pristupimo obnovi zgrade Atelijera. Zahvaljujući Ministarstvu kulture i medija u tome smo i uspjeli prvo kroz bespovratna financijska sredstava za operacije koje se financiraju iz Fonda solidarnosti Europske unije, a u drugoj fazi kroz program Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Najprije je izvedena konstruktivna obnova, potom cjelovita, uključivo i energetska obnova, koja je uspješno okončana u svibnju ove godine. Trenutačno smo u fazi izrade novog stalnog postava čime će se konačno steći uvjeti da otvorimo Atelijer Meštrović u Zagrebu do konca godine. Radilo se o vrlo složenim poslovima izmještanja i zaštite muzejskog fundusa i ukupne opreme Muzeja te zahtjevnim konstruktivnim građevinskim radovima, koji su zahtijevali iznimnu organizaciju i stalnu prisutnost te kontrolu od strane Muzeja. Zbog navedenog ćemo konačno otvaranje muzeja, tisuću dana nakon zatvaranja, obilježiti pod krilaticom ‘Povratak muzeja u Meštrovićev dom’, čemu se iskreno radujemo”, izjavila je Sandra Grčić Budimir, ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića.
Novi stalni postav čuva autentičnost i specifičnost doma i atelijera, odnosno memorijalni karakter koji je bio vrlo dobro prezentiran prvim stalnim postavom, dok će istovremeno odgovarati suvremenim zahtjevima i očekivanjima publike s različitim razinama predznanja. Bez podilaženja trendovima koji isuviše inzistiraju na digitalnim tehnologijama okosnica posjetiteljeva iskustva i dalje će biti suodnos umjetničkih djela i kuće, koja se također tretira kao muzejski izložak. Inovativne i klasičnoj osnovi postava prikladne interpretacijske metode omogućit će dublje razumijevanje Meštrovićeva stvaralaštva i kulturno-povijesnog konteksta.
Tematskom grupacijom skulptura omogućit će se lakše i strukturiranije upoznavanje posjetitelja sa zagrebačkim kontekstom djelovanja Ivana Meštrovića. Naime, sama podjela na glavne cjeline i podcjeline suptilno se prilagođava logici i karakteristikama interijera i eksterijera nekadašnjeg kipareva doma i atelijera. Tako klasično oblikovan atrij idealno podržava predstavljanje faze u kojoj je Meštrović proučavao i reinterpretirao antičku i renesansnu kiparsku tradiciju.
Atelijer navodi na isticanje teme rada u kiparskim radionicama, fenomena eksperimenta, suradnje i susreta s drugim umjetnicima, a vrt je prirodno mjesto zastajanja i meditacije u parku skulptura.
Zaštićen kao pojedinačno kulturno dobro i upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske Atelijer Meštrović smješten je u urbanističkoj cjelini Gornjega grada te ga odlikuje ambijentalna vrijednost, kao i povijesno-kulturna vrijednost na temelju djelovanja poznatog hrvatskog kipara.
Kompleks se sastoji od dvije kuće koje je 1921. kipar kupio, a prema čijem su projektu 1924. g. izvedene pregradnja i adaptacija koju je u početku vodio Viktor Kovačić, a dovršio Harold Bilinić.
Nacrt za kamena ulazna vrata izradio je 1925. Drago Ibler. Darovnicom iz 1952. godine Ivan Meštrović je poklonio svoju kuću s atelijerom hrvatskom narodu, zajedno s Galerijom Meštrović i Crikvinama Kaštilcem u Splitu te Crkvom Presvetog Otkupitelja u Otavicama, a koji su danas u sastavu Muzeja Ivana Meštrovića.
Kasniju adaptaciju kompleksa u izložbene svrhe projektirao je 1961. Miroslav Begović, te je od 1963. do danas Atelijer Meštrović otvoren za posjet javnosti, prvotno u sklopu Galerija grada Zagreba, a potom Muzeja Ivana Meštrovića.
Upravo stoga, koncem ove jeseni s velikim nestrpljenjem očekuje se otvaranje Atelijera Meštrović, čija obnova istovremeno konzervira umjetnine i osuvremenjuje prostor za potpuni doživljaj Meštrovićeva doma i muzeja.
