Dogodilo se na današnji dan – 20. listopada
U Zagrebu je na današnji dan rođen grof Janko Drašković, hrvatski političar i “najstariji hrvatski preporoditelj”.
Grof Janko Drašković (Zagreb, 20. listopada 1770. – Radgona, 14. siječnja 1856.) bio je jedan od najobrazovanijih ljudi svog doba u Hrvatskoj. U mladosti se posvetio vojnoj karijeri koju je morao prekinuti zbog bolesti.
Kao čovjek snažnih domoljubnih osjećaja – ušao je u krug najistaknutijih sudionika hrvatskog narodnog preporoda, premda su mu bile već 62 godine kada se aktivno pridružio narodom pokretu. Potkraj 1832. u Karlovcu izdao politički spis pisan štokavskim narječjem, naslovljen “Dizertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom”, koji zapravo predstavlja prvi cjeloviti i zreli nacionalni program u hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti.
Dizertacija je, što ukazuje i puni naslov spisa, zapravo bila politički naputak za buduće poslanike koje je Hrvatski sabor trebao izabrati za zajednički Ugarsko-hrvatski sabor u Požunu (današnja Bratislava).
Grof Drašković savjetuje buduće poslanike da se založe za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u jednu političku cjelinu koju on naziva Velika Ilirija, a koja bi obuhvaćala (tadašnju) Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Vojnu krajinu, Rijeku i Bosnu, i slovenske zemlje Kranjsku, Štajersku i Korušku.
Potaknuo i rad Ilirske čitaonice koja je ponajviše njegovom zaslugom i osnovana 1838. godine i ubrzo postala žarištem hrvatskog preporoda. Do 1848. godine bio je prvak Narodne stranke.
Umro je u Radgoni u Štajerskoj, na putu za neko njemačko lječilište, 14. siječnja 1856. godine, a od 1893. počiva u Ilirskoj arkadi na zagrebačkom Mirogoju.
—
U nastavku podsjećamo na još neke događae koji su se odigrali na današnji dan:
1740.
– Marija Terezija došla na vlast nakon smrti oca cara Karla VI. Habsburškog. Okrunjena je četiri godine kasnije u Pragu, a za njenu vladavinu svojstvena su apsolutistička i centralistička nastojanja povezana s germanizacijom. Nastojala je pod pritiskom novoga doba spriječiti prekomjerno iskorištavanje kmetova, uvela je opću školsku obvezu, vodila četiri rata koja su dovela do znatnih teritorijalnih gubitaka i održavala uređeno stanje unutar Habsburške monarhije.
1803.
– Američki Senat ratificirao ugovor o kupnji Louisiane.
1851.
– Hrvatski pustolov Tomo Martin Skalica finskim kitolovcem se iz Bremena uputio na daleki put, preko Atlantskog oceana u jugozapadnom smjeru, prema Americi. Kontinentalac Skalica, rođen i odrastao u Slavonskom brodu, imao samo 26 godina kada je krenuo u tu avanturu. Putovanje je sretno završilo te je Skalica postao prvi Hrvat koji je oplovio svijet, doduše ne na svome nego na stranome brodu.
1887.
– Nikola Tesla prijavio svoje prve pronalaske i patentirao ih, čime je počeo svoj uspon u SAD-u. Radilo se o svojevrsnom početku revolucije u elektrotehnici, a zaštitio je otkriće obrnutog magnetskog polja, otkriće višefazne izmjenične struje, pronalazak asinkronog motora, način izrade višefaznih motora, generatora i transformatora. Gotovo svake godine prijavljivao je nove patente, tako da ih je ukupno bilo više stotina.
1897.
– Bečka je vlada odlučila u ratnu mornaricu uvesti hrvatski jezik kao službeni jezik umjesto talijanskog (sama se odluka nije u potpunosti ostvarila).
1958.
– Rođen Ivo Pogorelić, hrvatski pijanist.
1970.
– Premijerno prikazan kultni film “Tko pjeva zlo ne misli”.
1973.
– Kraljica Elizabeta II. otvorila poznatu Sydneysku operu, koja se danas nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a.
1995.
– U Rijeci je eksplodirao automobil-bomba ispred Policijske uprave. Poginuo je jedan atentator, drugi je teško ozlijeđen, a 28 ljudi je lakše ozlijeđeno. Događaj se povezuje se s hrvatskim izručenjem SAD-u Fouada Talaata Qassema.
dd1020
