Projektni tim Znanstvenog centra izvrsnosti za Bioprospecting mora (BioProCro) danas je na IRB-u predstavio rezultate istraživanja molekula iz mora s visokim potencijalom primjene industriji.
U sklopu prve dvije godine projekta zaposleno je deset doktoranda i deset poslijedoktoranda, ostvaren portfelj od 25 znanstvenih projekata, a prvi rezultati istraživanja pokazuju obećavajući potencijal primjene molekula iz morskih organizama u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji i medicini. I to od smanjenja uporabe antibiotika u uzgoju riba pa sve do uporabe spojeva iz mikroalgi za proizvodnju biogoriva.
Riječ je o istraživanjima koja se uspješno provode već pune dvije godine u sklopu projekta ‘Bioprospecting Jadranskog mora’ koji je vrijedan 37 milijuna kuna, a pod vodstvom dr. sc. Rozelindre Čož-Rakovac. Cilj projekta, financiranog iz strukturnih fondova Europske unije, jest dobivanje biološki aktivnih molekula s poželjnim svojstvima iz morskih organizama u hrvatskom dijelu Jadrana.
Projekt je po prvi put okupio relevantne hrvatske istraživačke skupine koje istražuju bioaktivne spojeve izolirane iz morskih organizama u hrvatskom dijelu Jadrana. Tako su osim IRB-a, partneri na projektu Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Kemijsko-tehnološki fakultet Sveučilišta u Splitu i Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Osijeku.
Iako su bogatstvo i raznolikost morskih sustava dobro poznati, njihova dostupnost i iskorištavanje u Hrvatskoj do sada su bili vrlo ograničeni i to na istraživanja kroz nekoliko odvojenih međunarodnih projekata.
“S obzirom na kompleksnost ovakvih istraživanja, projekt ukazuje na nužnost pristupa u znanstveno-istraživačkom radu koji zahtjeva objedinjavanje različitih ekspertnih skupina u jednu organizacijsku cjelinu”, rekla je dr. sc. Čož-Rakovac, voditeljica projekta i Centra BioProCro, na današnjem poredstavljanju.
Projekt ‘Bioprospecting Jadranskog mora’ predstavlja prvi strukturirani i organizirani pokušaj pristupa resursima hrvatskog morskog sustava na nacionalnoj razini, kako bi se ubrzao i pojednostavio proces otkrivanja i vrednovanja prirodnih spojeva, biomaterijala i bioaktivnih tvari iz hrvatskog morskog okoliša.
”Dosadašnja istraživanja biološkog potencijala na ekstraktima i frakcijama dobivenim iz morskih organizama, provedena u okviru projekta ‘Bioprospecting Jadranskog mora’, pokazala su da ekstrakti jednog jadranskog žarnjaka imaju izrazito jako antimikrobno, odnosno inhibitorno djelovanje na zlatni stafilokok (Staphylococcus aureus), uzročnika širokog spektra bolesti kod ljudi koji može biti i smrtonosan za osobe imunokompromitiranog zdravlja”, istaknula je dr. sc. Čož-Rakovac.
Povrh toga, istraživanja provedena na ekstraktima jedne smeđe alge pokazala su da ova alga ima jako inhibitorno djelovanje na fotobakteriju (Photobacterium damselae subsp. Piscicida) koja se najčešće javlja kod riba izazivajući velike ekonomske gubitke u akvakulturi. Primjenom navedenih ekstrakata, kako je objasnila dr. sc. Čož-Rakovac, smanjila bi se upotreba antibiotika u uzgoju, što bi posredno moglo utjecati na zdravlje ljudi.
”Druga skupina organizama koji su predmet naših istraživanja su mikroalge. One predstavljaju jedinstveni izvor kemijskih spojeva širokog spektra bioloških aktivnosti. Predstavljaju sve važniji izvor bioaktivnih spojeva s antimikrobnim, antitumorskim, antivirusnim, antioksidacijskim učincima te povoljno djeluju na rast kao i potpora imunosnom sustavu. Mogu se koristiti u farmaceutskoj, prehrambenoj, kozmetičkoj i agrokemijskoj industriji te akvakulturi. Izolirani su i identificirani hlapljivi i nehlapljivi spojevi s biotehnološkim potencijalom za primjenu u industriji.” – navodi dr. sc. Čož- Rakovac.
Proizvodnja biogoriva iz mikroalgi dobiva sve veću pažnju kao zamjena za fosilna goriva. Naime, mikroalge imaju visoku stopu rasta i mogu razviti do 70 posto sadržaja lipida u svojim stanicama, ovisno o vrsti, a njihovi lipidi mogu se koristiti kao biogorivo.
”Istraživanja provedena na mikroalgi Dunaliella tertiolecta pokazala su da se akumulacija lipida, koji mogu poslužiti kao sirovina za proizvodnju biodizela, može dodatno potaknuti optimizacijom hranjivih podloga za uzgoj i abiotičkih čimbenika”, objašnjava dr. sc. Marin Roje, voditelj kemijskih istraživanja i zamjenik voditeljice Centra BioProCro.
Financijska sredstva za projekt dodijeljena su po pozivu za dodjelu bespovratnih sredstava ‘Vrhunska istraživanja Znanstvenih centara izvrsnosti’, financirana iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova te Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Posredničko tijelo prve razine bilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, dok je posredničko tijelo druge razine Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU).
”Povrh toga, veće radove adaptacije prostora Centra izvrsnosti BioProCro financirao je Grad Zagreb te se Centar trenutno sastoji od novouređenog uredskog prostora veličine 120 m² i laboratorijskog dijela. Centar djeluje kao platforma koja ujedinjuje dislocirane stručnjake i fragmentirana istraživanja biotehnologije u Hrvatskoj, čime se omogućuje učinkovitije korištenje postojeće opreme, akumuliranog znanja, stručnosti i ljudskih resursa potrebnih za biotehnološko istraživanje mora u sklopu projekta ‘Bioprospecting Jadranskog mora'”, objašnjava dr. Čož-Rakovac.
Izvor: Institut Ruđer Bošković
