Grad Beč jedan je od najboljih primjera kako gradovi mogu biti aktivni sudionici u zaštiti okoliša i klime. Od uvođenja kontejnera za biootpad 1991. godine kompostirano je preko 2,7 milijuna biogenog otpada čijom se preradom proizvelo milijun tona komposta.
Sav kuhinjski i vrtni ili zeleni otpad iz bečkih kućanstava i vrtova odlaže se u jedan od 80.000 za to predviđenih kontejnera. Godišnje se tako skupi 100.000 tona biootpada koji se zatim odvozi u najveću europsku kompostanu na otvorenom u Lobau gdje se dalje prerađuje.
Nakon prerade koja traje od 8 do 10 tjedana dobiva se između 45.000 i 50.000 tona komposta vrhunske kvalitete koji ne sadrži treset.
Strojeve koji se koriste u procesu proizvodnje komposta pokreće ekološki prihvatljivo gorivo tj. biodizel za čiju se proizvodnju koriste ostaci starog ulja i masti koje građani zbrinjavaju na odlagalištima.
O kvaliteti komposta svjedoči i činjenica da je bečkoj kompostani 2015. godine dodijeljena europska oznaka kvalitete ECN-QAS, čime je Beč postao prvi europski glavni grad koji proizvodi kompost u skladu s ECN smjernicama i uzor je svim europskim postrojenjima ovog tipa.
Kompost dobiven iz Lobaua koristi se dalje u bečkim vrtovima i poljoprivredi. Građani mogu na odlagalištima otpada potpuno besplatno preuzeti do pola kubičnog metra komposta za vlastite potrebe. Veće se količine mogu kupiti po pristupačnim cijenama.
Kompost se koristi i u bečkim parkovima i na poljoprivrednim površinama. Korištenjem komposta kao gnojiva smanjuje se emisija stakleničkih plinova i poboljšava kvaliteta i struktura tla što posljedično stvara bolji okoliš za biljke.
