Oduvijek je Zagreb po mnogo čemu bio europska metropola. U prilog tomu govori i činjenica da je 7. srpnja 1878. svečano otvoren prvi zagrebački vodovod.
Svečanost je obilježena simboličim puštanjem vode na Manduševcu, uz pjesmu, ples i narodno veselje, a prve čaše vode popili su tadašnji gradonačelnik Stanko Andrijević i ban Ivan Mažuranić.
U odnosu na ostale metropole to je pet godina prije Münchena i samo pet godina nakon Beča.
Kapacitet izgrađenog vodovoda bio je 53,2 litre u sekundi, a dužina vodovodne mreže 3,9 km. Zagreb je u to vrijeme imao oko 30.000 stanovnika, a na vodoopskrbnu mrežu bilo je priključeno 11.150 ljudi. Vodovod se sastojao od zdenca sa strojarnicom u Zagorskoj ulici te vodospreme u Jurjevskoj ulici koja je i danas u funkciji.
Vodovodom je upravljao Milan Lenuzi, po kojemu je nazvan zeleni pojas u središtu grada, znamenita Lenuzijeva potkova. Po vodovodu je ime dobila i Vodovodna ulica u zapadnom dijelu Zagreba, jer je prolazila blizu postrojenja i jedinog zdenca.
Danas, kada u gradu živi oko 900 tisuća ljudi, kapacitet je povećan oko sto puta. Zagreb pitku vodu dobiva iz tridesetak zdenaca na sedam vodocrpilišta od kojih su najznačajnija Mala Mlaka, Petruševec, Sašnak i Strmec. Vodoopskrbna mreža duga je 3500 kilometara, a dnevno se crpi oko 310.000 kubnih metara vode.
I. Zovko / Foto: ZG express
.