Tvrtka Dalmacijavino nakon kalvarije stečaja, konačno je 2016. godine dobila novog vlasnika, Luka Diel-Zadro, koji je proizvodnju vina vratio u vinariju kod Drniša, gdje je u Petrovu polju 200 ha vinograda.
Tvrtka od nedavno ima i novu upravu, koja se predstavila na ‘Vinskim razgovorima s Tomislavom Stiplošekom’ u wine baru zagrebačke kavane Procaffe u Tkalčićevoj ulici.
Direktorica vinarije Dalmacijavino Kristina Pinkert, došla je prije tri mjeseca iz obiteljske vinarije u Baranji u Drniš i tek čeka u Dalmaciji svoju prvu berbu, za koju će nam reći da će znati kakva će biti kad sve grožđe, a ima ga jako puno, bude u tankovima. Dalmacijavino do nedavno ustvari većina tržišta povezuje sa žestokim alkoholnim pićima i bezalkoholnim brendom Pipi, koji su uspjeli opstati sve ove godine.
Član uprave i direktor financija Dalmacijavina Ivan Kuštra kaže da je s dolaskom novog vlasnika počinje rekonstrukcija cijele tvrtke pa i tako snaženje vinskog dijela. Ugašene su male, nerentabilne vinarije po otocima, a i prostor u Splitu bi u budućnosti trebao biti samo distributivni centar. Vinska priča Dalmacijavina seli se u vinariju u okolici Drniša, koja još nije tehnološki na nivou na kojem bi trebala biti, ali i na tome se radi.
Enolog Viktor Zdilar je iz Imotskog, koji ima sličan teroar kao i Drniš, tako da on ima potrebno predznanje o mogućnostima koje ova vinska regija s dosta autohtonih sorata, pruža. ‘Po vinima koje su donijeli na 10. Vinske razgovore, vidljivo je da idu dobrim putem’, kazao je Stiplošek.
Primjerice, kušao se debit, suho bijelo vino, slamnato do zlatno žute boje, diskretne arome i punog okusa, karakterističnog za drniško područje iz kojeg dolazi. Vino je srednje jakih alkohola, te je idealno radno vino za svaki dan.
S druge strane, R’kaciteli, ova sorta neobičnog naziva, porijeklom je iz Gruzije, koja ima najviše autohtonih sorti grožđa na svijet. U vinogradima Dalmacijavina, na čak 40 ha, prisutna je već 30 godina, no ove godine je po prvi put nude kao monosortno vino u 30.000 boca. Ovo svježe vino specifične arome i okusa te nešto izraženijih kiselina, našlo je tržište u SAD-u, što je veliko priznanje za ovu vinariju.
Od bijeih vina, tu je i Sv. Cecilija, dobivena od autohtone dalmatinske sorte maraštine, koja bi kao i plavina, trebala više saditi kod nužne obnove starih vinograda, ističe Zdilar.
Merlot je najzastupjenija sorta Dalmacijavina, 300.000 litara vina godišnje, koja se uzgaja na Petrovom polju, a koje sadržava najbolje od sjevera i juga. Merlot barrique vrhunsko je crno vino proizvedeno od istoimene sorte grožđa s biranih lokacija Petrova polja. Nastaje odležavanjem u hrastovim bačvama, što ovoj poznatoj sorti daje specifičan i bogat okus. Vino je duboko crvene boje, srednje jakih alkohola i umjerenih i uravnoteženih tanina, kaže Zdilar, koji je prošle godine imao svoju prvu berbu u Dalmacijavinu.
Skriveni dragulji vinarije Dalmacijavino, dva vina koja još uvijek odležavaju u svojim bačvama, su plavina i cabernet sauvignon, berbe 2018. godine imaju ga 6000 litara. Berba 2018. pokazuje, jako lijepi potencijal, suprotan od onog što se očekuje od sorte plavina. U odnosu na crna dalmatinska vina, ova plavina iznenađujuće je moćna i pitka, a okusom podsjeća na šljivu s tragovima vanilije. Tijelo je srednjeg intenziteta, intenzivne rubin boje sa svim karakteristikama vrhunskog vina. Na tržište ju tek planiraju izbaciti, no u malim količinama kao selekciju.
Međutim, kako prezentirati plavinu kao sortu? Strancima nije poznata, a većina naših ljudi će odmahnuti glavom na sam spomen plavine. Međutim, ekipa iz Dalmacijavina dokazala je da plavina može biti itekako dobro vino. Dakle, trebalo bi ustrajati u prezentaciji plavine kao sortnog vina, što znači dati si truda i vremena i od nje napraviti brend.
“Ne možemo konkurirati na otvorenom tržištu svjetskim sortama, a plavina ima pet puta jači karakter vina od merlota”, ističe Kristina Pinkert.
S obzirom na količinu vina, Dalmacijavino će razvijati posebnu liniju vina za HoReCa sektor s navojnim čepovima, a posebna linija će biti za maloprodaju. Uz to, računaju i na novu Vinsku omotnicu, kako bi trebala dati novi vjetar u leđa Dalmacijavinu, koji je novi logo Pomalo od 1946. godine, kad je tvrtka osnovana, nije baš najbolje bio primljen u lokalnoj sredini, ali šala na vlastiti račun je je uvijek najbolja reklama, zaključuje Kristina Pinkert. (M.Petković)
