“Budućnost vinskog turizma” bila je tema panela na petoj međunarodnoj G.E.T. konferenciji o eno-gastro turizmu, koja je ove godine održana na Plešivičkoj vinskoj cesti, koja postoji već 18 godina.
Zagrebačka županija, sad i putem EU fondova kroz suradnju sa regijama u Sloveniji, i dalje traži učinkovit način da tamošnjim vinarijama na ovoj vinskoj cesti dade ‘dodanu vrijednost’.
Voditeljica Odsjeka za međunarodnu suradnju u Zagrebačkoj županiji Ivana Rendulić Jelušić kazala je da ”postoji 70 vinara na tri županijske vinske ceste, koji sad imaju i veće smještajne kapacitete, ali da same vinske ceste, jer ugostiteljski dio vinarija nije stalno otvoren, nisu u potpunosti saživjele i pored više desetaka milijuna utrošenih kuna”.
Dodala je da vinari, koji su napravili značajan iskorak u kvaliteti svojih vina, nisu na vinskoj cesti jedni drugima konkurencija, ali kako turističke agencije, tako i Zagrepčani, nisu pokazali veći interes za posjet turističkim vinarijama u Jastrebarskom, Zeleni ili Samoboru, koje ipak pohode individulani strani turisti.
Kako se čulo, interregionalni EU projekt “In cultura veritas” Zagrebačke županije i slovenskih regija Obsotelje i Kozjansko, ima za cilj putem 80 objekata kulturne baštine koji se protežu na oko 200 kilometara vinskih cesta s obje strane granice, povezati 150 vinara. Vrijednost projekta iznosi milijun eura, a 85 posto se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Tajnik Udruženja vinarstva pri HGK Igor Barbarić kazao je da sami vinari, sukladno novom Zakonu o vinu, predlažu putem svojih udruga HGK koju će vinsku manifestaciju podržati u nekom gradu ili regiji.
Dodao je da je problemu u Bregovitoj Hrvatskoj, a u koju sad pripada i Plešivica, oko koje se sorte okupiti vinare i stvoriti jedinstven brend? Jeli to autohtona kraljevina Zelina ili pošip u Moslavini? Naime, svaki naš veći vinar ima i internacionalne sorte vina, kao i one domaće, pjenušce…
Vinar iz BiH Radovan Vukoje kazao je da ”nema ozbiljne vinske priče bez udruživanja vinara, čiji su vinski podrumi otvoreni svih 365 dana u godini”. U Hercegovini se tako povezalo 25 vinara, ali i 20-ak proizvođača autohtovnih proizvoda, koji su stvorili prepoznatljivu turističku destinaciju u zaleđu Dalmacije, koja radi cijele godine. Tako 50.000 ljudi prođe godišnje vinskom cestom u Trebinju.
Plešivičko vinogorje, koje ima 35 vinarija na vinskoj cesti, ima velik potencijal za uspješan vinski turizam pa se ova dvodnevna konferencija održavala na više lokacija. Kao primjera dobre prakse ovaj put su svoje mogućnosti i planove predstavile obiteljske vinarije Kolarić, Jagunić, Ciban i Robert Braje. Ipak, potrebno još puno edukacije, standardizacije turističkih usluga i zajedničkog rada da bi ova vinska priča bolje saživjela.
“Cilj koji želimo postići organizacijom ove konferencije su razvitak i jačanje konkurentnosti vinskog, odnosno eno-gastro turizma svih krajeva Lijepe naše, ali i ostalih država regije”, ističe Tomislav Stiplošek, predsjednik udruge za kulturu stola G.E.T., koja je organizator konferencije.
Na konferenciji su tradicionalno dodijeljene i regionalni trofeji nagrade Bijeli grozd, koju udruga G.E.T. prema glasovima publike dodjeljuje već sedam godina vinarijama u regiji koje uspješno razvijaju turističku ponudu.
Regionalni trofej je priznanje “najboljim među najboljima u turističkom smislu” u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, a za 2018. godinu osvojili su Bijeli grozd, redom: 1. mjesto – Stancija Meneghetti (Hrvatska), 2. mjesto – Hiša vin Doppler (Slovenija), 3. mjesto – Podrumi Vukoje 1982 (BiH), 4. mjesto – Chateau Kamnik (Makedonija), 5. mjesto – Vuglec Breg (Hrvatska).
M. Petković
