VINSKI RAZGOVORI: Predstavljena vina Dalmacijavina namijenjena američkom tržištu

VINSKI RAZGOVORI: Predstavljena vina Dalmacijavina namijenjena američkom tržištu
Foto: Silvija Munda

Tvrtka Dalmacijavino nakon kalvarije stečaja, konačno je 2016. godine dobila novog vlasnika, Luka Diel-Zadro, koji je proizvodnju vina vratio u vinariju kod Drniša, gdje je u Petrovu polju 200 ha vinograda.

Tvrtka od nedavno ima i novu upravu, koja se predstavila na ‘Vinskim razgovorima s Tomislavom Stiplošekom’ u wine baru zagrebačke kavane Procaffe u Tkalčićevoj ulici.

VINSKI RAZGOVORI: Predstavljena vina Dalmacijavina namijenjena američkom tržištu
Foto: Silvija Munda

Direktorica vinarije Dalmacijavino Kristina Pinkert, došla je prije tri mjeseca iz obiteljske vinarije u Baranji u Drniš i tek čeka u Dalmaciji svoju prvu berbu, za koju će nam reći da će znati kakva će biti kad sve grožđe, a ima ga jako puno, bude u tankovima. Dalmacijavino do nedavno ustvari većina tržišta povezuje sa žestokim alkoholnim pićima i bezalkoholnim brendom Pipi, koji su uspjeli opstati sve ove godine.

Član uprave i direktor financija Dalmacijavina Ivan Kuštra kaže da je s dolaskom novog vlasnika počinje rekonstrukcija cijele tvrtke pa i tako snaženje vinskog dijela. Ugašene su male, nerentabilne vinarije po otocima, a i prostor u Splitu bi u budućnosti trebao biti samo distributivni centar. Vinska priča Dalmacijavina seli se u vinariju u okolici Drniša, koja još nije tehnološki na nivou na kojem bi trebala biti, ali i na tome se radi.

Enolog Viktor Zdilar je iz Imotskog, koji ima sličan teroar kao i Drniš, tako da on ima potrebno predznanje o mogućnostima koje ova vinska regija s dosta autohtonih sorata, pruža. ‘Po vinima koje su donijeli na 10. Vinske razgovore, vidljivo je da idu dobrim putem’, kazao je Stiplošek.

VINSKI RAZGOVORI: Predstavljena vina Dalmacijavina namijenjena američkom tržištu
Viktor Zdilar, Petar Ramljak, Kristina Pinkert, Ivan Kuštra | Foto: Silvija Munda

Primjerice, kušao se debit, suho bijelo vino, slamnato do zlatno žute boje, diskretne arome i punog okusa, karakterističnog za drniško područje iz kojeg dolazi. Vino je srednje jakih alkohola, te je idealno radno vino za svaki dan.

S druge strane, R’kaciteli, ova sorta neobičnog naziva, porijeklom je iz Gruzije, koja ima najviše autohtonih sorti grožđa na svijet. U vinogradima Dalmacijavina, na čak 40 ha, prisutna je već 30 godina, no ove godine je po prvi put nude kao monosortno vino u 30.000 boca. Ovo svježe vino specifične arome i okusa te nešto izraženijih kiselina, našlo je tržište u SAD-u, što je veliko priznanje za ovu vinariju.

Od bijeih vina, tu je i Sv. Cecilija, dobivena od autohtone dalmatinske sorte maraštine, koja bi kao i plavina, trebala više saditi kod nužne obnove starih vinograda, ističe Zdilar.

Merlot je najzastupjenija sorta Dalmacijavina, 300.000 litara vina godišnje, koja se uzgaja na Petrovom polju, a koje sadržava najbolje od sjevera i juga. Merlot barrique vrhunsko je crno vino proizvedeno od istoimene sorte grožđa s biranih lokacija Petrova polja. Nastaje odležavanjem u hrastovim bačvama, što ovoj poznatoj sorti daje specifičan i bogat okus. Vino je duboko crvene boje, srednje jakih alkohola i umjerenih i uravnoteženih tanina, kaže Zdilar, koji je prošle godine imao svoju prvu berbu u Dalmacijavinu.

Skriveni dragulji vinarije Dalmacijavino, dva vina koja još uvijek odležavaju u svojim bačvama, su plavina i cabernet sauvignon, berbe 2018. godine imaju ga 6000 litara. Berba 2018. pokazuje, jako lijepi potencijal, suprotan od onog što se očekuje od sorte plavina. U odnosu na crna dalmatinska vina, ova plavina iznenađujuće je moćna i pitka, a okusom podsjeća na šljivu s tragovima vanilije. Tijelo je srednjeg intenziteta, intenzivne rubin boje sa svim karakteristikama vrhunskog vina. Na tržište ju tek planiraju izbaciti, no u malim količinama kao selekciju.

Međutim, kako prezentirati plavinu kao sortu? Strancima nije poznata, a većina naših ljudi će odmahnuti glavom na sam spomen plavine. Međutim, ekipa iz Dalmacijavina dokazala je da plavina može biti itekako dobro vino. Dakle, trebalo bi ustrajati u prezentaciji plavine kao sortnog vina, što znači dati si truda i vremena i od nje napraviti brend.

“Ne možemo konkurirati na otvorenom tržištu svjetskim sortama, a plavina ima pet puta jači karakter vina od merlota”, ističe Kristina Pinkert.

S obzirom na količinu vina, Dalmacijavino će razvijati posebnu liniju vina za HoReCa sektor s navojnim čepovima, a posebna linija će biti za maloprodaju. Uz to, računaju i na novu Vinsku omotnicu, kako bi trebala dati novi vjetar u leđa Dalmacijavinu, koji je novi logo Pomalo od 1946. godine, kad je tvrtka osnovana, nije baš najbolje bio primljen u lokalnoj sredini, ali šala na vlastiti račun je je uvijek najbolja reklama, zaključuje Kristina Pinkert. (M.Petković)

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here