U ČAST FAUSTU VRANČIĆU: Ispred NSK Šime Strikoman snimio milenijsku fotografiju

427

Faust Vrančić - milenijska fotografija

U povodu obilježavanja 400. obljetnice smrti Fausta Vrančića i skorašnje izložbe Renesansni Faustus Verantius u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, ugledni milenijski fotograf Šime Strikoman snimio je svoju 595. milenijsku fotografiju i najnoviju u nizu iz ciklusa Homo volans – padobran Fausta Vrančića.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu obilježava 400. obljetnicu smrti najistaknutijega hrvatskog izumitelja i konstruktora na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće Fausta Vrančića, na čija će ostvarenja podsjetiti hrvatsku i svjetsku javnost izložbom Renesansni Faustus Verantius koja će se od 6. do 25. studenoga 2017. godine održati u predvorju Knjižnice.

Za ostvarenje ovoga programa Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dobila je pokroviteljsku potporu UNESCO-a , izložba je dio programa Mjeseca hrvatske knjige 2017., a ostvarena je uz potporu Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Tim povodom danas je u Zagrebu u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu poznati fotograf Šime Strikoman snimio svoju 595. milenijsku fotografiju i najnoviju u nizu fotografija iz ciklusa Homo volans – padobran Fausta Vrančića. Snimanje se prigodno održalo i tijekom trajanja 15. međunarodne izložbe inovacija ARCA 2017 u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske.

Snimanju milenijske fotografije u spomen na Fausta Vrančića priključilo se približno 400 građana, među kojima i više od 200 učenika Strojarske tehničke škole Fausta Vrančića u Zagrebu, članovi Društva inovatora Faust Vrančić iz Šibenika, učenici Osnovne škole kralja Tomislava u Zagrebu, učenici Tehničke škole Karlovac, učenici I. tehničke škole Tesla, djelatnici Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, inovatori – izlagači 15. međunarodne izložbe inovacija ARCA 2017, kao i djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Među brojnim vrijednim Vrančićevim projektima mlinova, mostova te različitim napravama, izdvajaju se kao prve u povijesti tehnike njegove ideje žičare, amortizera, mosta od metala i mosta ovješenoga o lance. Ipak, svjetsku slavu postigao je upravo projektom Homo volans (Leteći čovjek), prvom konstrukcijom modernoga padobrana.

Komentiraj