Nova Vlada s prve sjednice Saboru uputila Prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.
Predstavljajući Prijedlog zakona, premijer Plenković kazao je da se radi o zakonu koji treba osigurati temeljne principe organizirane obnove po svim pravilima struke i na način da se sačuva povijesna i umjetnička vrijednost Zagreba.
Istaknuo je da su u procesu izrade ovog prijedloga zakona uključeni svi zainteresirani dionici te su svoj obol dali građevinari, arhitekti, povjesničari umjetnosti, konzervatori, poslovna udruženja, komore, brojni građani i predstavnici Grada Zagreba.
S obzirom da se zakon odnosi na veliki broj ljudi i da je dugoročan, predsjednik Vlade kazao je da je upravo zato bila želja da on prođe javno savjetovanje, koje je iznjedrilo skoro 400 komentara te da je dio tih sugestija već unesen u ovaj prijedlog koji danas Vlada upućuje u Hrvatski sabor.
“Naša je želja da o ovom zakonu postignemo što je moguće širi konsenzus i sa drugim strankama i sa svim dionicima. Želimo da zakonski okvir za obnovu grada Zagreba bude jasan, transparentan i provediv”, poručio je te istaknuo da je posebno važno pitanje konstrukcijske obnove zgrada i modela financiranja.
Ovaj prijedlog zakona predviđa da bi financiranje konstrukcijske obnove zgrada išlo prema modelu da 60 % financira Vlada, 20 % jedinice lokalne samouprave i 20 % vlasnici.
Formirat će se i Fond za obnovu koji će, osim same provedbe obnove, biti zadužen i za prikupljanje sredstava za obnovu i predstavljat će svojevrsni One stop shop za sve građane koji su pogođeni potresom.
Vlada će i dalje nastaviti tražiti izvore financiranja obnove, kazao je premijer podsjetivši da je do sada rebalansom proračuna i sredstvima iz fonda za zaštitu okoliša osigurano 100 milijuna kuna za interventne aktivnosti na krovovima, dimnjacima, dizalima i zabatnim zidovima te 41 milijun kuna za kondenzacijske bojlere.
Sa Svjetskom bankom dogovoren je zajam od 200 milijuna dolara za obnovu zdravstvenih i školskih ustanova, a razgovara se s Razvojnom bankom Vijeća Europe za povoljne kredite.
Podnesen je i zahtjev za sredstva iz Europskog fonda solidarnosti, a odluka o isplati akontacije u iznosu 89 milijuna eura trebao bi biti isplaćen već početkom kolovoza, dok je ukupan iznos tih sredstava oko 500 milijuna eura.
Premijer Plenković najavio je da će se razmatrati i način na koji se mogu prilagoditi operativni programi i projekti koji bi pridonijeli da se i iz europskih sredstava koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju nađu odgovarajuća sredstva za financiranje obnove Zagreba.
Podsjetio je da su procijenjene štete na 25 tisuća zgrada otprilike 11,5 milijardi eura.
Napomenuo je da će Zakon ići u dva čitanja u Hrvatski sabor.
