U Zagrebu je danas otkriven spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima. Postavljen kod Glavnog kolodvora u Zagrebu i otkriven povodom obilježavanja Dana stradanja i junaštva židovskog naroda – Jom Hašoa.
Zajedno su ga otkrili „posljednji dječak“ iz Auschwitza Oleg Mandić i gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, a ovom događaju je prisustvovao i predsjednik Republike Zoran Milanović, objavio je Ured predsjednika.
Oleg Mandić, preživjeli zatočenik koncentracijskog logora u Auschwitzu, naglasio je važnost otkrivanja Spomenika kako se ni nakon osam desetljeća ne bi zatrla sjećanja na žalost i sramotna zbivanja iz prošlosti, te istaknuo da samo sjećanje ne znači živjeti u prošlosti, već da je iskustva iz prošlosti potrebno sačuvati od zaborava i učiniti ih zalogom bolje budućnosti.
„Svaki spomenik ne treba samo dokumentirati povijest, nego nešto učiniti i za sadašnjost pa i budućnost. Spomenik može biti upozorenje i opomena, ali i pridonijeti informiranju i obrazovanju, osobito mladih, što se to stvarno događalo u Zagrebu i Hrvatskoj za vrijeme ustaškoga režima. Stoga se nadam da ovo mjesto na Glavnom kolodvoru, koje je autentično mjesto deportacije žrtava Holokausta, može postati i trajno mjesto sjećanja te doprinijeti puno tolerantnijoj budućnosti u kojoj i danas nalazimo primjere isključivosti i isključivanja onih drugih i drugačijih. Ovime se jasno ukazuje da se, sjećajući se svih ubijenih Židova za vrijeme nacističkoga režima u Europi, nikako ne zanemaruju sve žrtve ustaškoga režima koje su u mukama ubijane samo zbog svoje etničke ili vjerske pripadnosti, a čiji mnogobrojni potomci i danas žive s nama“, istaknuo je gradonačelnik Tomašević, objavio je Grad Zagreb.
Gradonačelnik je naglasio kako niti jedan spomenik ne može u cijelosti svojom estetikom i likovnom ekspresijom izraziti stvarni događaj i Zlo koje se dogodilo. „Volio bih kada bi nam spomenik pomogao da se u hrvatskom društvu, koje se u jednom dijelu još uvijek nije pomirilo s neželjenom prošlošću, suočimo s vlastitom poviješću“, zaključio je gradonačelnik.
Među mnogobrojnim visokim uzvanicima, svečanosti otkrivanja spomenika prisustvovali su preživjeli zatočenici logora, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, izaslanica predsjednika Vlade i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, predstavnici vjerskih zajednica, predstavnici nacionalnih manjina te predstavnici diplomatskog zbora i civilnog društva.
Spomenik je postavljen u sjećanje na 30.000 Židova stradalih u holokaustu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj kao i na brojne žrtve drugih genocida i masovnih zločina koje su počinili ustaški režim i Treći Reich.
Grad Zagreb je raspisao, proveo i financirao natječaj i izvedbu spomenika žrtvama Holokausta kako bi njegovim podizanjem odao posebnu trajnu zahvalnost i počast svim sugrađanima stradalim za vrijeme Holokausta i organiziranog progona. Upravo s mjesta gdje je podignut spomenik, sa zagrebačkog Glavnog kolodvora, u kolovozu 1942. deportirano je 800 zagrebačkih Židova u koncentracijski logor Auschwitz.
Na natječaj je pristiglo 38 radova, a ocjenjivački sud na čelu s predsjednikom suda Brankom Lustigom, kao prvonagrađeni rad odabrao je rad Dalibora Stošića red. prof. art. i Krešimira Rogine dipl.ing.arh. pod nazivom ‘Prisutna Odsutnost’. Kompozicija spomenika je zid kofera postavljen na horizontalu betonsku monolitnu ploču iscrtavan u formu monumentalnog groba, a u beton je utisnuto 6.000.000 sitnih Davidovih zvijezda.
Uz predsjednika Milanovića bili su pročelnik Kabineta predsjednika Bartol Šimunić i savjetnica Predsjednika za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić, stoji u objavi Ureda predsjednika.
