Dok vladajuće stranke, pa i većina opozicije već uživa u godišnjim odmorima, jedna mala, ali jako nastupajuća stranka, Pokret za modernu Hrvatsku, organizira važne političke skupove.
Sinoć je tako u Zagrebu u prostorijama Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Frankopanskoj održan okrugli stol na temu Hrvatska i EU, naših prvih deset godina.
O temi su pred punom dvoranom zainteresirane publike govorili – (videolinkom se iz Splita javio najavljeni a poslom spriječeni) Domagoj Hajduković, predsjednik saborskog Odbora za europske poslove, ministrica u Vladi u vrijeme ulaska u Europsku uniju Mirela Holy, Damir Jelenski ravnatelj jedne od najboljih hrvatskih gimnazija – Gimnazije Tituša Brezovačkog te predsjednik Pokreta za modernu Hrvatsku Damir Gašparović.
Bilo bi za očekivati da ovakav javni skup održi neka od stranaka na vlasti, ali srećom stranka Pokret za modernu Hrvatsku je napravila vrlo objektivnu i dobru analizu proteklog razdoblja hrvatskog članstva u Europskoj uniji, ocjenjujući ga uspješnim, premda na mnoga pitanja još čekamo odgovore.
Tako je Domagoj Hajduković istaknuo da se po njegovom mišljenju Hrvatska puno promijenila na bolje. Utjecaj Hrvatske u zajednici europskih naroda znatno je veći od njene stvarne veličine a postali smo i dio ekskluzivnog kluba članica Schengenskog prostora i korisnica eura kao valute. S tim da je uvođenje eura moralo biti popraćeno s puno više socijalne osjetljivosti i kvalitetnijih mjera zaštite građana.
Za nesavršenu zemlju kao što je Hrvatska svakako je od koristi djelovanje europskog tužiteljstva koje sustavno upozorava na potrebu efikasnijeg djelovanja pravosuđa i sustavnije i uspješnije borbe protiv korupcije. Za budućnost Hrvatske od presudne je važnosti način na koji ćemo koristi europski novac koji nam je na raspolaganju istakao je Hajduković.
Damir Gašparović, predsjednik Pokreta za modernu Hrvatsku, podsjetio je da na ključne odgovore koje je postavio Pokret još pri referendumu za ulazak niti do danas nismo dobili kvalitetan odgovor. To se prije svega odnosi na pitanje što će biti s hrvatskim vodama, hrvatskim šumama i hrvatskim poljoprivrednim zemljištem. Ovih deset godina su pokazale da su najveći izvori hrvatske pitke vode već prešli u strano vlasništvo, 1. srpnja na žalost ističe i vrijeme zaštite poljoprivrednog zemljišta od prodaje strancima a hrvatske šume se sijeku gore nego da ih „sijeku Mlečani“, kako smo nekad učili.
Tko će od 1. srpnja raspolagati hrvatskim poljoprivrednim zemljištem pitanje je svih pitanja, a ne svođenje našeg desetogodišnjeg članstva na pozitivni „umjetnički dojam“. To su pitanja koja zahtijevaju pravi državnički odgovor.
Ulazak u „Schengen“ i uvođenje eura svakako donose pozitivne nesagledive posljedice, no istovremeno se otvara pitanje tko će u Hrvatskoj odgovoriti na tako snažan rast gospodarstva? I tko će raditi ako se naša djeca uskoro ne vrate iz raznih Njemački i Irski.
Mirela Holy je istaknula da Unija gubi tempo u zaštiti okoliša. Prošle godine je emisija stakleničkih plinova povećana za 5% u odnosu na vrijeme prije korone. Ponovo aktiviranje termoelektrana pa i nuklearnih elektrana (zbog rata u Ukrajini) svakako ne pomaže okolišu a ni ljudima. Europi kao takvoj nedostaje i zajednička obrambena politika, u budućnosti nas očekuje klimatska kriza a Europa bi na sve to trebala imati jasan zajednički odgovor, kao i pozicionirati se u borbi za novi svjetski poredak oko kojega se vodi intenzivna bitka.
Damir Jelenski, ravnatelj Gimnazije Tituša Brezovačkog na kraju je istaknuo EU kaska i na znanstvenom planu.
Među trideset najboljih svjetskih sveučilišta niti jedno nije iz zemalja Europske unije, a niti jedno hrvatsko sveučilište nije niti među petsto najboljih na svijetu.
Naše školstvo nije među najboljima, ali nije niti tako loše – nalazimo se negdje u sredini. Upozorava da ne samo u Hrvatskoj već i u zemljama EU nedostaje veliki broj profesora, Posljedica toga je da sve više učenika kroz cijelo svoje školovanje nije imalo „pravog“ profesora iz matematike, fizike, informatike pa i mnogih drugih predmeta. To će ostaviti ozbiljne posljedice na generacije koje dolaze. A o „teroru“ i poplavi odličnih ocjena da ne govorimo…
Prisutna publika je vrlo zainteresirano iznijela mnogo primjera ali i pitanja, pa bi se daljnja uspješna strategija Pokreta za modernu Hrvatsku jednostavno mogla opisati kao »Zemlja – voda – zrak« misleći pritom na nacionalne prioritete baš u tim područjima i pametno buduće iskorištavanje tih resurska koji su od temeljne važnosti za Hrvatsku i njene ljude. (Jurica Ilić)
