SLUŽBENI PODACI: Hrvatska ima 964 milijunaša, 1,7 milijuna građana ima štednju manju od tisuću eura

Novac - euri - euro
Ilustracija | Foto: Pixabay

Prema upravo objavljenim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), 964 građana Republike Hrvatske raspolažu štednjom koja premašuje milijun eura po vlasniku, gotovo 1,7 milijuna građana u bankama ima štednju manju tisuću eura.

Tijekom druge polovine 2023. godine Hrvatska narodna banka prikupila je pojedinačne podatke o depozitima hrvatskih građana kod kreditnih institucija. Podaci su prikupljeni za 30. lipnja 2023., a uključuju sve depozite poznatih vlasnika na računima fizičkih osoba – rezidenata, kod kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, neovisno o tome jesu li ta sredstva na transakcijskim računima (tekućim računima, žiroračunima te valutnim i multivalutnim računima), na računima štednje po viđenju ili na računima oročenih depozita. Navedeni podaci prikupljeni su na način koji omogućuje izračun ukupnog iznosa koji pojedini vlasnik depozita drži na svim računima kod svih kreditnih institucija, objavio je HNB.

Prema prikupljenim podacima znatna većina vlasnika depozite drži kod samo jedne kreditne institucije (njih nešto više od 81%), pri čemu najveći broj njih ta sredstva drži samo na transakcijskim računima (oko 72%). Među onima koji uz transakcijske račune imaju i druge oblike depozita, nešto ih veći broj drži sredstva na oročenim nego na štednim depozitima.

Nešto manje od 81% vlasnika s nižim iznosima depozita – manje od 10 tisuća eura po vlasniku – drži nešto manje od 12% ukupnih depozita. Istodobno, manje od 2% vlasnika s najvišim iznosima depozita, sa 100 tisuća eura i više po vlasniku, drži oko 39% ukupnih depozita. Između tih dviju kategorija nalazi se nešto više od 17% vlasnika koji raspolažu s više od 10 tisuća, ali manje od 100 tisuća eura, a drže oko 49% ukupnih depozita (Tablica 1.).

U proteklom je desetljeću vidljivo blago smanjenje koncentracije depozita. Depoziti su osjetno porasli u svim promatranim skupinama, a relativan je porast bio izraženiji u nižim razredima razdiobe. No, iznosi depozita u donjoj polovini razdiobe ostali su vrlo niski, kao i udjeli njihovih vlasnika u agregatnoj vrijednosti svih depozita. Istodobno su porasli iznosi i udjeli depozita vlasnika računa koji drže iznose veće nego prosječni deponent (odnosno oko 900 eura). S druge strane, ukupan udio depozita vlasnika u najvišim razredima – odnosno sredstava koja drži 5% vlasnika najvećih pojedinačnih iznosa – smanjio se za 8,2%, odnosno sa 67,3% na 59,1%. Osobito je bilo izraženo smanjenje udjela za 1% vlasnika s najvišim iznosima, s 36,7% u 2014. na 30,2% u 2023. godini. Navedeni podaci tako pokazuju manju koncentraciju depozita kod vlasnika najvećih iznosa depozita u 2023. u odnosu na 2014. godinu, odnosno blago smanjenje nejednakosti u razdiobi depozita među građanima.

Važno je napomenuti da prikupljeni podaci o depozitima građana ne pružaju cjelovitu sliku razdiobe njihova ukupnog bogatstva jer ne uključuju podatke o nefinancijskoj imovini, u prvom redu o nekretninama. Podaci ne pružaju puni uvid niti u razdiobu financijskog bogatstva, zato što ne uključuju financijsku imovinu u obliku gotovine, vrijednosnih papira, polica osiguranja, udjela u investicijskim fondovima i udjela u poduzećima i poslovnim pothvatima ni novčana sredstva u inozemstvu. Na temelju podataka Eurostata Hrvatska narodna banka procjenjuje da su depoziti kućanstava i neprofitnih organizacija koje služe kućanstvima u 2021. činili oko 23,5% njihove ukupne imovine, odnosno 42,7% njihove ukupne financijske imovine. Nadalje, prikazane podatke o razdiobi depozita nije moguće izravno usporediti sa standardnim pokazateljima dohodovne i imovinske nejednakosti koji se temelje na statističkim anketnim istraživanjima jer je u njima uobičajena jedinica promatranja kućanstvo, dok je podatke o depozitima moguće promatrati isključivo na razini pojedine fizičke osobe. Konačno, u izračun usporednih pokazatelja razdiobe (Tablica 2. i Slika 1.) uključeni su isti financijski instrumenti i iste financijske institucije za obje godine, odnosno iz iznosa depozita za 2023. godinu prikazanih u Tablici 1. isključeni su depoziti kod stambenih štedionica.

Hrvatska narodna banka od 2024. godine započinje s redovnim godišnjim prikupljanjem podataka sa stanjem na dan 31. prosinca radi izračuna pokazatelja statističke razdiobe depozita građana, te će jednom godišnje objaviti prikaz ovih pokazatelja na svojoj internetskoj stranici.