Sljedeći tjedan u Kinoteci: Sjećanje na Vatroslava Mimicu, poseban program u čast doajenu hrvatskog filma

Vatroslav Mimica
Foto: Press

Nedavno nas je napustio Vatroslav Mimica, autor čiji je opus obilježio i unaprijedio hrvatsku i jugoslavensku kinematografiju.

Mimica je među prvima posegnuo za modernističkim pripovjednim postupcima kako bi istražio psihološku i mentalnu strukturu modernog čovjeka, a temu otuđenja, izrazito popularnu u europskoj kinematografiji 1960-ih, prilagodio je socijalističkom kontekstu, snimajući niz remek-djela koja su bila lokalno autentična i univerzalna, formalno inovativna i tematski intrigantna.

U ponedjeljak, 9. ožujka, u kinu Kinoteka kreće program u čast Vatroslava Mimice, s njegovom modernističkom trilogijom i izborom iz animiranog opusa.

Čovjek i modernitet

Program se održava od 9. do 11. ožujka, a tim povodom bit će prikazana Mimičina modernistička trilogija te izbor iz bogatog opusa kratkometražnog filma, nastalog kao dio Zagrebačke škole crtanog filma.
Program otvara Prometej s otoka Viševice (1964), jedno od pionirskih ostvarenja hrvatskog i jugoslavenskog filmskog modernizma, u kojem je Mimica posegnuo za pripovjednim tehnikama struje svijesti kako bi kroz priču o ostarjelom partijskom funkcioneru i prvoborcu, koji se vraća na svoj rodni otok, ponudio moćnu sliku duhovnog stanja društva, u kojem sjećanja na ratna razaranja i dalje tinjaju ispod optimizma poslijeratne obnove. Prije projekcije, 9. ožujka u 20 sati, uvodnu riječ održat će Hrvoje Hribar.

Modernistička trilogija

Prometej je predstavljao prvo poglavlje modernističke trilogije, u kojoj je Mimica nastavio istraživati kako se velike društvene i povijesne promjene reflektiraju na svijesti pojedinca.

Vatroslav Mimica - Ponedjeljak ili utorak (1966)
Ponedjeljak ili utorak (1966) | Foto: Press

Ponedjeljak ili utorak (1966) intrigantan je fikcionalni esej u kojem Mimica kroz kombinaciju igranih, dokumentarnih i arhivskih snimaka te različitim bojama i teksturama istražuje doživljaj stvarnosti te dinamiku svijesti i podsvijesti usred buke električnih tramvaja i tiskarskih strojeva.
Za razliku od ostalih poglavlja trilogije, koja se odvijaju u sadašnjosti, Kaja, ubit ću te! (1967) smješten je u 1941., pri čemu priča o okupaciji jednog obalnog grada služi kao okvir za alegorijsko promišljanje ljudske prirode i zla.
Riječ je o filmu koji radikalno dovodi u pitanje naše poimanje konstrukcije priče, zapleta i likova, a koji se drži za jedan od vrhunaca modernističke filmske estetike ovih prostora.

Istaknuti autor Zagrebačke škole crtanog filma

Osim brojnih antologijskih igranih filmova, Mimica je bio i jedan od najistaknutijih autora Zagrebačke škole crtanog filma. Bio je prvi autor Škole koji stječe priznanja za svoj rad u svijetu (Samac, 1958, prva nagrada u Veneciji), što je pomoglo njezinu međunarodnom etabliranju, a u svoje radove uveo je elemente modernog slikarstva i grafizma (reducirana animacija, poništavanje perspektive, plošni i geometrijski uzorci, izresci fotografija i novina itd), što je preraslo u prepoznatljivu estetiku čitave Škole.
Iako sam nije bio crtač ni animator, Mimičini radovi nose prepoznatljiv autorski pečat.
Selekcija Mimičinih animiranih filmova uključuje njegov animirani debi Strašilo (1957) te niz kasnijih radova u kojima na različite načine istražuje odnos pojedinca i sustava. U satiričnom Jajetu (1959) osvrće se na položaj umjetnika u sustavu umjetnosti, u Inspektor se vratio kući (1959) lik detektiva suočava se sa žanrovskom strukturom krimića, dok u Maloj kronici (1962) i Perpetuum & Mobile (1961) stvara moćne slike otuđenosti čovjeka u industrijaliziranoj i mehaniziranoj civilizaciji.
Program je ostvaren u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom i Zagreb filmom, a svi dugometražni filmovi prikazuju se s 35mm kopija.

Ulaznice je moguće kupiti online na www.ulaznice.hr, www.kinokinoteka.hr ili svakodnevno u radno vrijeme blagajne kina.