PRVA NAKON ČETVRT STOLJEĆA: Otvorena retrospektivna izložba Mencija Klementa Crnčića

Menci-Clement-Crncic

Retrospektivna izložba Mencija Clementa Crnčića, jednog od najznačanijih slikara hrvatske moderne, otvorena je u utorak u Klovićevim dvorima, više od dvadeset i pet godina nakon posljednje njegove retrospektive.

Izložba nudi javnosti novo čitanje likovnoga opusa ovog velikog umjetnika, ističe se u najavi izložbe.

Svojim je umjetničkim (slikarskim i grafičkim), pedagoškim (kao jedan od suosnivača Akademije likovnih umjetnosti), te stručnim (kao ravnatelj Strossmayerove galerije starih majstora, te utemeljitelj Grafičke zbirke Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu) radom uvelike zadužio hrvatsku javnost.

U tradiciji retrospektivnih obrada i revalorizacija umjetnika hrvatske moderne Galerija Klovićevi dvori je odlučila prirediti izložbu, kojom će se ujedno obilježiti i 150. godina rođenja umjetnika.

Crnčićev je opus velik, i segmentarno obrađen, međutim nedostaje cjelovit i suvremen rezime njegovoga rada koji će ga predstaviti kao jednog od utemeljitelja domaćeg pejzažnog slikarstva te kao prvog dosljedno školovanog grafičara čija se djela već prilikom nastajanja izlažu na grafičkim izložbama uz ponajbolje umjetnike tiska svoga doba.

Izložbom će se predstaviti i opus karikatura, ilustracija te plakata, kao i dokumentarnih fotografija i artefakata o njegovu životu.

Djela Mencija Clementa Crnčića rese mnoge javne ustanove, rezidencije, privatne domove te stalne postavke muzeja i galerija.

Njegovo viđenje Hrvatskog primorja, ali i južnih predjela morskih i kopnenih pejzaža, te zahvat u tkivo sjevernoga krajolika promijenili su tadašnju ali i današnju recepciju domaćeg krajobraza.

Rafinirane nijanse metereoloških mijena u varijantama juga, bure, maestrala, lebića, neverina ili oluje na moru, panoramski zahvati u kartografsko tkivo rječitih suprotnosti našega teritorija: mora i planina, kontinentalnog i mediteranskog opća su mjesta domaćeg likovnoga krajobraznog slikarstva što će još dugo nakon Crnčića odjekivati radovima njegovih sljedbenika: Krizmana, Krušlina, Šenoe, a ponajviše Babića.

Kroz kapitalna ostvarenja u stručnom kustoskom izboru Galerija Klovićevi dvori nastojat će svojim posjetiteljima ponuditi vrhunski umjetnički doživljaj likovnoga opusa koji već više od jednog stoljeća ostaje u samom vrhu domaće likovne produkcije, odolijevajući mijenama stilova i ukusa. (R.I)

Komentari