Predstavljen hermetički triler filozofa i pisca Gordana Pandže “Raspeti Faust: Zapadni krug rapirom i perom”

Foto: Mario Milošević

Naklada Jesenski i Turk u petak je, u Knjižnici Bogdana Ogrizovića, predstavila treći roman filozofa i pisca Gordana Pandže – “Raspeti Faust: Zapadni krug rapirom i perom”. Knjigu su predstavili urednik Petar Bujas i autor Gordan Pandža.

Riječ je o filozofskom i duhovnom putovanju koje je autor započeo svojim prvim romanom o duhovnoj reintegraciji “Potraga za Sophiom”, nastavio filozofskim trilerom “Ubijači vremena: Istočni krug sabljom i kistom”, te najnovijim, hermetičkim trilerom “Raspeti Faust: Zapadni krug rapirom i perom”.

Foto: Mario Milošević

U ovom romanu, uostalom kao i u prethodnima, autor svoje glavne junake smješta u povijesni prostor i vrijeme te doticaj sa stvarnim osobama određene epohe, koji su svojim utjecajem mijenjali i kreirali tokove svjetske povijesti.

Niz intrigantnih povijesnih preklapanja stvarnih osoba i fikcijskih ličnosti daje dodatnu zanimljivost ovom djelu.

“Što povezuje ruskog mistika Gurđijeva, švicarskog psihijatra Junga, šahovskog genija Aljehina i indijskog političkog lidera Chandru Bosea – s vođama Trećeg Reicha i Sovjetskog saveza, u proljeće 1941. godine, mjesec dana uoči Operacije Barbarossa, kojom će započeti najveći od svih ratova što će protresti zapadnu civilizaciju onako kako je ništa nije protreslo od epskih Homerovih vremena? Kako su s time povezani Faustov pakt s Mefistom, borba za prsten Nibelunga, Nietzscheov nauk o vječitom vraćanju istog i ‘pitanje svih pitanja’ koje pred svakog putnika postavlja nepronična Sfinga, što nepomična sjedi u središtu labirinta zvanog ‘čovjek – povijest – civilizacija’?”, samo su neka od pitanja i odgovora na njih, koje možemo pronaći u ovoj knjizi.

“Na pitanja, koja mrve i oblikuju zapadnu civilizaciju od njenih prapočetaka, pokušat će pronaći odgovore ruski psiholog i obavještajac Grigorij Nehatov u naporu da preduhitri još jedno ponavljanje vječnog rata solarnog/muškog i lunarnog/ženskog principa što se ciklički obnavlja u svim epohama i civilizacijama, samo pod različitim simbolima i imenima. Na svom putu zapadnim civilizacijskim krugom od Moskve preko Venecije i Berlina, Pariza i Londona, i još dalje preko Sjeverne Afrike sve do pradomovine Indoeuropljana – Srednje Azije, Nehatov će ispisivati osobni itinerar/komentar duhovne odiseje Zapada, u kojoj se sučeljavaju drevna hermetička tradicija, detronizirano kršćanstvo i moderni duhovni nihilizam oličen u totalitarnim ideologijama 20. stoljeća.

Tražeći hermetički ključ za razumijevanje fenomena ‘vječitog ponavljanja istog’, i način da siđe s njegova ‘inkvizitorskog’ kotača – zapečaćenog poput nibelunškog prstena, Nehatov postupno razumijeva da je historija samo povijest manipulacije čovjeka po čovjeku, a kultura i religija, politika i ideologija najčešće sredstva te manipulacije. U tom smislu on naposljetku shvaća da su sve ideologije na propast osuđene utopije jer apstraktne ideale pretpostavljaju konkretnoj, živoj stvarnosti i da jedina sloboda koju čovjek može trajno ostvariti nije društvena već individualna, koja se aktualizira kroz proces osobne integracije ili individuacije. Tada, i samo tada, pojedinac dobiva priliku da iskusi što znači biti – ne nihilistički ‘nadčovjek’ – već običan, ali autentičan čovjek… A upravo u tome je srž i svrha ove metafizičke odiseje”, rekao je, između ostalog, Pandža u svom rezimeu najnovijeg romana.

Aktualna zbivanja na europskoj i svjetskoj političkoj sceni, u mnogočemu nalik onima koja su se već događala kroz povijest, samo su razlog više za čitanje ovog romana. Po riječima autora, suvremeno doba još jednom potvrđuje kako su neriješeni unutarnji konflikti i njihov transfer s intimne na društvenu dimenziju, pored političkih uzroka, dodatni okidači koji u prvi plan stavljaju samozvane velike vođe kao pokretače tragedija globalnih razmjera.

Na kraju promocije, kao nastavak ovog ciklusa filozofsko-poetskih istraživanja, Gordan Pandža najavio je i svoj četvrti roman pod radnim naslovom: “Unutarnji krug kormilom i jedrom”. (Mario Milošević)