Piše: Sandra Brambilla
Prekaljeni vinski znalci i novinari koji su dugo, neki i desetljećima u vinskom svijetu, kao i oni novinari i blogeri koji tek otkrivaju sve čari i vidike vinskoga svijeta česti su gosti na raznim promocijama i predstavljanjima biranih hrvatskih vinara i vinarija u Vinskom klubu koji je proslavio svoj prvi rođendan.
Klub osnovan u vrijeme korone nije posustao s djelovanjem, već je strpljivo i planski smišljao događanja koja će početi realizirati kada se situacija promijeni. Jer svi znamo da nakon kiše dolazi sunce, samo treba strpljenja i rezultat neće izostati.
Iako „mlad“ prostor u Strojarskoj ulici u Zagrebu ubrzo je postao poznato i cijenjeno okupljalište hrvatskih vinara, vinskih znalaca i zaljubljenika u dobru kapljicu s namjerom promicanja kulture vina i izvornih hrvatskih vinskih sorti, u sklopu kojega se nalazi vinoteka i kušaonica vina, a u vlasništvu je sommeliera Tome Jakopovića i ugostitelja Mire Bareca. Također, tu se održavaju i stručno vođene vinske radionice i škole ovisno o predznanju zainteresiranih te ste svi pozvani da prisustvujete istima, zatim prezentacije vinara, a organiziraju se i after partyji…
Ovoga puta Klub je osmislio novu poslasticu te je umjesto predstavljanja vinara održao vinsku edukaciju za novinare. Moram priznati kako me je poziv oduševio jer sam relativno „friška“ u vinskom svijetu ali s namjerom da postanem što stručnija, budući da između ostaloga pišem o eno i gastro tematici.
Objeručke sam prihvatila poziv i s ostalim kolegama puna pozitivnih misli i s velikim očekivanjima pozorno sam pratila vinsku školu pod nazivom „Škola vina Bakhova sina“ koju su održali, ali i inače održavaju za sve zainteresirane, Tomo Jakopović i vinski novinar i veliki zaljubljenik u vino Ivo Kozarčanin alias Bakhov sin.
Nije manje važan podatak da je Bakhov sin po zvanju pedagog stoga i ne čudi da nam je znanje prenio stručno i kvalitetno u skladu sa svojom strukom. Tomu ne moram puno predstavljati jer svi koji su prisustvovali njegovim edukacijama i čitali njegove vinske recenzije upoznati su s njegovom stručnosti. Kombinacija ovoga dvojca je dobitna i preporučljiva.
Znamo svi da je Bakho ili Dioniz antički bog plodnosti, uživanja, opojnosti i vina, sin Zeusa i Semele, koji je, opivši se sokom vinove loze, dao ljudima njezine sadnice i naučio ih da prave napitak koji, kako se smatralo, potiče stvaralačke snage, druženje, ljubav i zabavu.
Nakon uvodnog dijela naših vrsnih edukatora, uz čašu Trdenićevog pjenušavog Brut nature vina od sorte škrlet proizvedenog klasičnom metodom vrenja u boci, započelo je predavanje o vinskoj povijesti duhovitog naziva „Vinska povijest je drama u tri čina“, zatim o hrvatskoj lozi koja je starija nego ljudi (na radobojskom fosilu vidi se list preteče nakadašnje vinove loze). Doznali smo da je u svijetu 2020. godine proizvedeno 25,8 milijardi litara vina (OiV). Prikupljeni su podatci za 24 zemlje, a Hrvatska se nalazi na 22. mjestu sa 70 milijuna litara.
Iz prezentacije koju nam je pripremio Bakhov sin saznali smo i da vinove loze nema samo na jednom kontinentu. Pogađate? Na Antarktici.
A doznali smo i da je Italija jedina država na Zemlji koja je podijeljena na vinske regije.
Uslijedilo je kušanje Kolarićevog pjenušavog vina Coletti Rosé Brut od sorte pinot crni proizvedenog klasičnom metodom, a predavanje je nastavljeno s francuskim regijama od kojih je svaka poznata po različitim sortama grožđa, jedinstvenom autohtonom terroiru i posebnim vinima. Stigli smo i do Španjolske – zemlje krasnih ljudi i divnih vina do vrsti sorti u svijetu od kojih je poznato 10 000 sorata, kao i do sorti u Hrvatskoj u kojoj je više od 250 sorata popisano, a stotinjak ih je preporučeno. Postotkom prednjači graševina s 23%, a maraština je na zadnjem mjestu s 1,4%. Hrvatska je podijeljena u četiri regije i 12 podregija, a doznali smo i da svaki petnaesti Hrvat uzgaja grožđe, kao i da klimu, tlo, sortu i stil bira svaki pojedini vinar. Govorilo se o organoleptici koja počinje od bobica, kao i da svaki okus ima svoj dio jezika.
Zatim smo kušali vino Pošip Sv. Ivan iz 2020. vinarije Šain-Marelić s Korčule. Vino zlatno žućkaste boje s izraženim slatkastim mirisom je vrhunsko vino u kojem dominira okus kamilice, bagremovog meda i zrelog ananasa, uz idealno odmjerene kiseline.
Od ovog vina nadalje uključivali smo se u predavanje i analizirali smo vina vidom, njuhom i okusom. Također raspravljali smo koju bi hranu bilo dobro sljubiti s određenim vinom.
Nama „mlađima po stažu u vinskom svijetu“ relativno glatko je tekla vinska analiza, izgleda da je kontinuirano prisustvovanje vinskim prezentacijma ostavilo traga.
Predavanje se nastavilo s bolestima vina (vinski cvijet, octikavost, bolesti izazvane mliječnim bakterijama, gorčina, sluzavost i redukcija), kao i manama vina (oksidacija, vino po čepu, malolaktika, sivi lom i crveni lom).
Kušali smo i vrhunsko vino Graševinu vinarije Enjingi, kasne berbe 2015. s oznakom eko proizvoda. Vino je zlatnožute boje, bogato i snažno na nosu i nepcu, s aromama zrelih jabuka i krušaka, bijelog cvijeća i meda, uz užitnu kiselinu i mineralnost.
Da bismo još bolje i koncentriranije pratili i učili u školici, naši domaćini iznijeli su na stol domaće slane delicije, da nam se pamet raspameti.
Uslijedio je Trdenićev Gewürztraminer Private Collection 2019. s kojim smo nastavili analizu. Vino je svjetložute boje, umjerene gustoće, izraženih cvjetnih aroma žute ruže s mirisom tek ocijeđenog mošta.
Edukacija je nastavljena s oblikom boce prema kojem se može naslutiti i regija i sorta, vrstama čepova (navojni, sintetski, stakleni i krunski), tipovima mirnih vina, proizvodnjom bijelih i crvenih/crnih vina, prirodnim pjenušavim vinima, otvaranjem i posluživanjem, vrstama i oblicima čaša pa je i naša prezentacija završena s „uživajte s mjerom“ i „s dobrom čašom i vino je bolje“.
Uslijedio je Kopjarov Rosé od pinota crnog, pa Dvije Ruže Igora Ivanića iz 2017. od pinota crnog, vino ovjenčano brončanom medaljom na Decanteru, zatim Cabernet sauvignon 2017. baranjske vinarije Zlatno brdo, Venje crno, barrique kasna berba 2007. vinarije Enjingi, kupaža nekoliko sorti: zweigelta, crnog pinota, frankovke, cabernet sauvignona i pažljivo odabranih bobica kasne berbe, kompleksno vino, punog tijela, meko, zaobljeno i harmonično, 18 mjeseci dozrijeva isključivo u hrastovim bačvama, a nakon toga odležava u bocama.
Edukaciju smo završili s pulusuhim deMarovim Muškatom žutim.
Što reći ili zaključiti nakon svega kušanoga i napisanoga?
Prisustvujući ovoj iznimno vrijednoj vinskoj edukaciji koja se odvijala u domaćinskoj i opuštenoj atmosferi naučila sam mnogo toga, ali i uvidjela koliko toga još moram savladati.
Kad nešto voliš onda nije teško, a svima bih preporučila ove vinske škole koje naši predavači organiziraju ovisno o predznanju svakog ponaosob pojedinca zainteresiranog za obogaćivanje svojeg postojećeg znanja kao i proširivanje vinskih vidika, a važno je spomenuti i upoznavanje i druženje s osobama sličnih interesa, što svakako pridonosi kvaliteti življenja.
Stoga skoknite do Vinskog kluba po svoju vinsku dozu znanja.
