Poznato je da će od 1. siječnja sljedeće godine Hrvatska ponovo uvesti služenje vojnog roka, ali mnogi detalji njene provedbe tek se razrađuju.
Kako piše Novi list, u Ministarstvu obrane (MORH) radi se punom parom na izmjenama Zakona o obrani i zakona o službi u Oružanim snagama te pratećim pravilnicima koji će biti temelj za to da već od početka sljedeće godine prvi ročnici koji će morati obvezno služiti vojni rok krenu na obuku.
Hrvatska vojni rok nije ukinula već ga je 2008. godine samo zamrznula tako da se cijela stvar neće pokrenuti iz nule jer već postoji i zakonodavstvo, ali i praksa po kojoj se obuka odvijala do prije 16 godina. Naravno, trebat će sve to prilagoditi novim zahtjevima i okolnostima.
Još nije odlučeno hoće li vojni rok trajati dva ili tri mjeseca. Ako bi se išlo na prvu varijantu onda bi ročnici dobili samo temeljnu pješadijsku obuku, a ako bi vojni rok trajao tri mjeseca onda bi se tijekom trećeg mjeseca ročnici slali na neki oblik specijalističke obuke u kopnenoj vojsci, zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani ili mornarici.
Nakon što bi odslužili vojni rok, ročnici koji su prošli obuku mogli bi birati hoće li se nakon toga vratiti u civilstvo, nastaviti se baviti svojim uobičajenim poslovima i biti dio vojne pričuve ili će ostati u Oružanim snagama i u njima tražiti svoju profesionalnu karijeru.
Kako se može doznati u Ministarstvu obrane, obuka ročnika odvijat će se u vojarnama u Požegi, Sinju i Kninu.
Svake godine između 17.000 i 18.000 muškaraca postaju punoljetni. I oni će biti obveznici služenja vojnog roka. Naravno, neće svi oni ići na obuku. Jedan manji dio njih neće proći liječnički pregled. Drugi dio, očekuje se puno veći, pozvat će se na priziv savjesti i neće služiti vojni rok, odnosno neće imati vojnu obuku. U Ministarstvu obrane procjenjuju da će u prvoj godini, odnosno u 2025., kroz obveznu obuku proći između 4.000 i 4.500 ročnika i to u četiri ili pet poziva, svakih nekoliko mjeseci.
U ovom trenutku u Hrvatskoj postoji dragovoljno služenje vojnog roka. Oni koji se na njega jave imaju pravo na naknadu od 900 eura mjesečno. Ministarstvo predviđa da će i oni koji će obvezno služiti vojni rok dobivati naknadu, ali ona će najvjerojatnije ipak biti nešto manja.
Što se tiče vojnih obveznika koji će se pozvati na priziv savjesti, morat će služiti civilni vojni rok. On će biti duži od vojnog, moguće i dvostruko. Njihove dužnosti i obveze Ministarstvo će koordinirati s Civilnom zaštitom, jedinicama lokalne samouprave i sustavom socijalne zaštite. Kroz sustav Civilne zaštite oni će dobiti obuku kako postupati u slučaju prirodnih katastrofa kao što su požari ili poplave, ili naučiti osnove pružanja prve pomoći.
