Neidhardt: Legalizirali smo divlju gradnju, imamo loš koncept zaštite spomenika kulture, ovo su posljedice

Velimir Neidhart
Foto: Screenshot N1

Komentirajući posljedice nedavnog potres u Zagrebu, predsjednik HAZU-a i cijenjeni arhitekt Velimir Neidhart izjavio je da je velika nesreća to što se legalizirala sva divlja gradnja.

Divlja gradnja u nas bila nadaleko poznata, jer je ljudima uvijek bilo jeftinije preko vikenda dignuti dvokatnicu nego pripremati gradilište, izjavio je akademik Neidhardt u Novom danu televizije N1.

“Upitno je što su sve ljudi pregrađivali, nadograđivali, ulazili u nosive konstrukcije, to je na kraju sve legalizirano i to je velika nesreća. Znači, legalizirali smo svu gradnju, to se slavilo kao veliki uspjeh, i to je jedan od udaraca koji sada trpimo“, rekao je predsjednik HAZU-a te poziva na brzu akciju Ministarstva graditeljstva koje poziva na donošenje brzih propisa, ali ne bez konzultacija s arhitektonskom i građevinskom strukom.

Pojasnio je kako su, nakon velikih potresa u Skopju te Banjoj Luci šezdesetih godina, doneseni propisi prema kojima sva gradnja mora biti na otpornosti potresa od osam stupnjeva.

“Većina zgrada građena je da to izdrži i vidimo da su izdržale i ovaj potres u nedjelju”, kaže Neidhardt te ističe problem Donjeg grada.

“To čine zgrade s prijelaza stoljeća (19. i 20., op. ur.), to su uzdužni zidovi bez armiranog betona, sreća je velika da su povezane u blokove pa su se štitile međusobno. Vrhovi zgrada, sve što je više to je odletjelo, skulpture, luminari, ograde, to je sve odletjelo dolje”, opisuje predsjednik HAZU-a i otkriva da njihova zgrada na sreću nije jako stradala.

Objašnjava kako je kod nas mali broj zgrada ušao u dubinsku rekonstrukciju već smo imali pokret obnove pročelja.

“Trebali smo prije nekoliko desetljeća početi humanizirati te blokove, ući unutar zgrada jer one nisu funkcionalne za stanovanje, i to sve sa suvremenim konceptom zaštite spomenika kulture”, upozorava Neidhardt i pita se hoće li se te kuće sada rušiti i tko će graditi nove.

“Imamo zaštitu nečega što ne bi trebalo biti, moramo popustiti stegu kada su u pitanju spomenici kulture. Isto tako, kako ćete bez zemljišnih knjiga, vi morate onemogućiti da netko sada sprječava akciju na 5,6 ili 7 godina”, akademik Neidhardt.

Komentari