Na današnji dan, 23. srpnja 1906. godine, rođen je istaknuti hrvatski kemičar Vladimir Prelog, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1975. godine
![Švedski kralj Carl XVI. Gustaf uručuje Nobelovu nagradu Vladimiru Prelogu](https://zgexpress.net/wp-content/uploads/2016/07/Vladimir-Prelog-prima-Nobelovu-nagradu.jpg)
Vladimiru Prelogu
Vladimir Prelog rodio se u Sarajevu gdje mu je otac, povjesničar Milan Prelog, radio kao profesor, a 1915. s obitelji se vratio u Zagreb gdje je 1924. maturirao.
Za kemiju se počeo zanimati u trećem razredu srednje škole koju je pohađao u Osijeku te je već s 16 godina objavio prvi znanstveni rad. Studirao je kemiju u Pragu gdje je 1929. doktorirao i radio u kemijskom laboratoriju do 1935. kad se vratio u Zagreb i postao docent na Tehničkom fakultetu.
Bio je i suradnik tvornice farmaceutskih proizvoda Kaštel (danas Pliva) gdje je uredio istraživački laboratorij koji se poslije razvio u Plivin istraživački institut. Prelog se u svojem radu orijentirao na organsku sintetsku kemiju, tragajući za novim spojevima koji bi ponajprije bili temelj za proizvodnju lijekova, bojila i drugih proizvoda. Ubrzo je s mlađim suradnicima i studentima započeo istraživanje kemije kinina i srodnih spojeva te proizvodnju streptazola, jednog od prvih komercijalnih sulfonilamida. Prvi je sa svojim doktorandom Rativojem Seiwerthom sintetizirao adamantan, ugljikovodik vrlo stabilne policikličke strukture.
U sedam godina djelovanja u Zagrebu Prelogova je radna skupina objavila čak 48 znanstvenih radova. Rezultati tih istraživanja učinili su zagrebačku organsku kemiju poznatom u svijetu. Nakon izbijanja Drugog svjetskog rata Prelog 1941. odlazi u Švicarsku i postaje predavač na Saveznoj tehničkoj visokoj školi (ETH) u Zürichu gdje blisko surađuje s hrvatskim kemičarom Lavoslavom Ružičkom, dobitnikom Nobelove nagrade za kemiju 1939. kojeg 1957. nasljeđuje na čelu Laboratorija za organsku kemiju.
![Lavoslav Ružička čestita Vladimiru Prelogu nakon što je primio Nobelovu nagradu](https://zgexpress.net/wp-content/uploads/2016/07/Vladimir-Prelog-i-Lavoslav-Ruzicka.jpg)
Nobelovu nagradu
Glavno područje Prelogova rada bila je stereokemija, odnosno istraživanje prostornog rasporeda atoma u molekuli, te utjecaj tog rasporeda na fizikalna i kemijska svojstva molekule. Vladimir Prelog umro je u Zürichu 7. siječnja 1998.
![Vladimir Prelog s akademikom Ivanom Supekom i Žarkom Dolinarom 1989. u Zürichu](https://zgexpress.net/wp-content/uploads/2016/07/Vladimir-Prelog-Ivan-Supek-i-Zarko-Dolinar.jpg)
Dolinarom 1989. u Zürichu
“Vladimir Prelog ubraja se među najveće hrvatske znanstvenike i velikane uopće. Bio je jedan od najvećih organskih kemičara 20. stoljeća kojeg su za života nazivali kraljem kemije, Mozartom organske kemije, pionirom farmaceutske kemije i pionirom stereokemije. Govorio je da kemiju uči cijeli život pa je i svojoj autobiografiji dao naslov Moja 132 semestra kemije. Tijekom djelovanja u Hrvatskoj utemeljio je i podignuo na europsku razinu Zagrebačku školu organske kemije, a suradnjom s tvrtkom Kaštel, pretečom Plive, unaprijedio je i hrvatsku farmaceutsku industriju, koja se njegovom zaslugom počela razvijati bez stranih licenci. Danas se mnogo govori o potrebi povezivanja znanosti s gospodarstvom, a Prelog je u tome imao važnu ulogu još prije 80 godina. Mnogi Prelogovi učenici ostvarili su zapažene uspjehe u farmaceutskoj industriji, među njima i Slobodan Đokić, voditelj tima stručnjaka koji su 1980. izumili svjetski poznati antibiotik Sumamed. I nakon odlaska u Švicarsku ostao je povezan sa svojom domovinom Hrvatskom, kao i s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti. Dopisnim članom Akademije postao je 1952., a 1986. i počasnim članom. Kao profesor u Zürichu rado je prihvaćao hrvatske kemičare na doktorski i postdoktorski studij, osiguravao im stipendije i specijalizacije i bio im mentor. Kad je Hrvatska 1991. bila izložena srpskoj agresiji, podigao je glas protiv rata i razaranja i među prvima potpisao apel nobelovaca za mir u Hrvatskoj. Prelogovi posmrtni ostaci pokopani su u grobnici HAZU u arkadama na Mirogoju gdje počiva i prvi predsjednik Akademije Franjo Rački. Od 2015. u Knjižnici HAZU nalazi se Memorijalna soba nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga u kojoj su izloženi mnogi Prelogovi osobni predmeti”, izjavio je povodom 110. godišnjice rođenja Vladimira Preloga predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.
Foto: HAZU