Na današnji dan, prije točno 110 godina, u Sarajevu je, u svome stanu, 29. listopada 1908. godine umro veliki hrvatski pjesnik Silvije Strahimir Kranjčević. Pokopan je tri dana poslije, na sarajevskom groblju Sveti Josip.
U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu nalazi se njegova spomen soba, s većim dijelom njegove književne ostavštine. Kranjčevićeva spomen soba dio je stalne postavke Muzeja književnosti, gdje se danas čuva Pjesnikova ostavština. U Kranjčevićevoj spomen sobi mogu se vidjeti rukopisi, bilježnice, fotografije, osobni predmeti.
Kranjčević je pjesnik osebujnog stila i velikih tema. Domovina, čovjek i svemir neki su od motiva po kojima je prepoznatljivo njegovo pjesništvo. Kada piše o domovini i nacionalnoj neslobodi svoga vremena, Kranjčević to radi odgovorno i poetski uvjerljivo, s čovjekoljubljem kao osnovnim motivom. Njegove pjesme o domovini i narodu lišene su patetične sentimentalnosti ili ksenofobije kakvih ima u poetskim nacionalnim budnicama toga vremena. Kranjčevićevo pjesništvo raskinulo je sa ranijom tradicijom hrvatskog pjesništva i neka je vrsta mosta prema pjesništvu moderne, pa i njen začetnik.
U Sarajevu je uređivao književni časopis Nada. Nominalni urednik Nade bio je Kosta Herman, ali je znano bilo da je Nada u suštini Kranjčevićev urednički projekt. Zahvaljujući upravo Kranjčeviću, Nada je bila ponajbolji južnoslavenski časopis te vrste. Kranjčević je okupljalo najuglednije književnike oko sebe, bez obzira na njihovo nacionalno ili poetičko opredjeljenje. Nada je prestala izlaziti 1903. godine – ugašena je zbog financijskih razloga.
Hrvatsko kulturno društvo Napredak podiglo je Kranjčeviću nadgrobni spomenik, a na tome je spomeniku kipar Rudolf Valdec uradio reljef poznat pod nazivom Genij sputanih krila. Svakog 1. studenog, na Dan Svih svetih, Napredak odaje počast velikom pjesniku, uz prigodno prisjećanje i čitanje njegovih pjesama.
Izvor: HKD Napredak
dd1029
