NA DANAŠNJI DAN: Katastrofalan potres razorio Dubrovnik, sile Osovine napale Jugoslaviju, EZ priznala BiH

Dogodilo se na današnji dan – 6. travnja

Na današnji dan, 6. travnja 1667. godine, katastrofalan potres pogodio Dubrovnik. Oko 8 sati ujutro, nakon potmule tutnjave, uslijedio je strahovit udarac koji je zanjihao grad i srušio ga uz sablasnu lomljavu i tresak.
Potres je porušio gotovo cijeli grad. Golemo kamenje kotrljalo se s brda Srđ i rušilo sve pred sobom. Snažan cunami poharao je luku. More se nekoliko puta povlačilo i pri povratku razbijalo brodove o obalu.
Pukotine su se pojavile u zemlji, a izvori vode su presušili. Uzvitlana prašina bila je toliko gusta da je zamračila nebo.
Poginulo je oko 3.000 stanovnika grada i okolice, a nastali požar uništio je neprocjenjivo materijalno i kulturno blago što je nastajalo tijekom više stoljeća. Taj je potres najveća katastrofa u povijesti Dubrovnika.
Potres je pogodio grad u politički vrlo nezgodnom trenutku, usred Drugog kandijskog rata između Mlečana i Turaka.
I jednima i drugima bi zauzimanje Dubrovnika dalo veliku prednost u ratu, no dubrovačka je diplomacija čak i u ovim okolnostima uspjela sačuvati samostalnost Republike.


U nastavku podsjećamo na još neke događaje koji su se odigrali na današnji dan:

1199.
– U 41. godini života, za vrijeme opsade dvorca grofa od Lomogesa, poginuo kralj Rikard I., poznatiji kao Rikard Lavljeg Srca.

1320.
– Prihvaćena je Deklaracija iz Arbroatha, deklaracija škotske nezavisnosti.

1490.
– U Beču je umro hrvatsko-ugarski kralj Matijaš Korvin. Kao kralj skršio je samovolju krupnih feudalaca i organizirao prvu centralističku državu u srednjoj Europi. Uspješnim ratovima zadržao je Turke gotovo pola stoljeća s onu stranu Save. Njegov dvor u Budimu bio je središte humanističke djelatnosti. Sredinom XV. stoljeća Matijaš Korvin u Budimu je osnovao Corvinu, knjižnicu koja se nakon 1526. postupno rasipala.

1528.
– Umro Albrecht Dürer, njemački slikar i kipar, jedan od najvećih predstavnika renesanse.

1896.
– U Ateni počele prve suvremene olimpijske igre. Iako siromašna, zadužena je Grčka prihvatila priredbu i provedbu Igara kao doprinos općem nastojanju da se oslobode tragova prošlosti i kroče na put napretka. Za Prve igre u Ateni obnovljen je antički stadion Panatenaikon. Već na otvaranju 6. travnja 1896. stadion je bio prepun: 50.000 oduševljenih gledatelja klicalo je svemu. Nije to bila sportski usmjerena publika, bili su to radošću obuzeti domaćini. Prve igre u Ateni 1896. nisu imale raskošnost današnjih. Sudjelovalo je 311 natjecatelja iz 13 zemalja. Natjecali su se samo muškarci. U programu je bilo 9 sportova. Natjecatelji su bili, u pravilu, studenti koji su si sami platili put.

1917.
– Sjedinjene Američke Države objavile rat Njemačkoj.

1941.
– Sile Osovine napale Kraljevinu Jugoslaviju.

1971.
– U New Yorku je umro Igor Stravinski, ruski skladatelj ukrajinskog porijekla kojeg danas mnogi smatraju najutjecajnijim skladateljem glazbe XX. stoljeća.

1992.
– Ministri vanjskih poslova Europske zajednice priznali su Bosnu i Hercegovinu BiH kao treću neovisnu državu na tlu bivše Jugoslavije. Istoga dana Predsjedništvo BiH za grad Sarajevo je proglasilo izvanredno stanje i policijski sat. Srpske snage izvele su žestok minobacački i topovski napad na Mostar. Granate dolijeću iz smjera vojarne Sjeverni logor.

– U 72. godini života umro je biokemičar Isaac Asimov, poznatiji kao pisac znanstveno-fantastičnih romana. Potpisao je više od 300 naslova. Mnogi tvrde kako je Asimov ostao bez Nobelove nagrade za književnost samo zato što je maštu posvetio robotima i interplanetarnim svjetovima. Isaac Asimov važan je ne samo kao tvorac impresivnog i količinski upravo nevjerojatnog opusa, nego kao autor koji je u svojim djelima postavljao bitna pitanja o smislu ili točnije besmislu ove civilizacije.

dd0406