NA DANAŠNJI DAN: Rođen Nikola Kopernik, Edison patentirao fonograf, prisegnuo Zoran Milanović

Nikola Kopernik, Thomas Alva Edison, Zoran Milanović
Foto: Wikimedia, Picryl, Ured predsjednika

Dogodilo se na današnji dan – 19. veljače

1473.
– Rođen JE poljski astronom Nikola Kopernik, prvi teoretik heliocentričnog sustava: nasuprot dotadašnjem shvaćanju da je Zemlja središte svemira, ističe da je ona samo jedan planet koji kruži oko Sunca. Time Kopernik stvara preduvjete za velika Keplerova otrića, te za Newtonovu formulaciju zakonitosti koja upravlja gibanjima nebeskih tijela. Katolička crkva je 1616. zabranila sva djela temeljena na Kopernikovim pogledima. Valja reći i da su ostale kršćanske sljedbe (npr. kalvinizam) bile protiv heliocentričnoga sustava, a da ga je i odbacivao nemali dio znanstevnika onoga doba (npr. Francis Bacon) zbog korelacije s mjerenjima koja nije, u to doba, bila bolja od geocentričnoga ili Ptolomejeva sustava. Napisao je djelo “De revolutionibus orbium coelestium” u 6 knjiga, objavljeno u Nürnbergu 1543. godine, neposredno pred smrt. Umro je 24. svibnja 1543. u Fromborku.

1743.
– Rođen Luigi Boccherini, talijanski skladatelj i violončelist, zaslužan za razvoj tehnike violončela.

1826.
– U Brodu na Savi rođen Matija Mesić povjesničar i prvi rektor Zagrebačkog sveučilišta, otvorenog potkraj listopada 1874.

1878.
Thomas Alva Edison patentirao je svoj fonograf, preteču dugovječnijeg gramofona. Fonograf je bila sprava s pokretnim cilindrom koji je bio omotan aluminijskom folijom. Igla fonografa prelazila je preko sićušnih nabora na foliji, što je – u konačnici – proizvodilo zvuk.

1922.
– U Zagrebu izašao prvi broj lista Borba, iza kojeg je stajala ilegalna Komunistička partija Jugoslavije.

1931.
– Preminuo je istaknuti hrvatski književnik, političar (HSP) i povjesničar – albanolog Milan plemeniti Šufflay (rođen 9. studenoga 1879. u Lepoglavi). Poznat je kao jedan od utemeljitelja albanologije, autor prvoga hrvatskog znanstvenofantastičnog romana te jedna od najpoznatijih žrtava političkog nasilja u razdoblju šestojanuarske diktature. U večernjim satima 18. veljače 1931. Šufflay je napadnut željeznom motkom s leđa ispred kuće u kojoj je stanovao, u samom centru Zagreba, iste noći od zadobivenih ozljeda je preminuo. Šufflay je od 1924. bio je član užeg vodstva Hrvatske stranke prava. Još kao zagrebački student temeljito je upoznao povijesnu arhivsku građu, a nakon položenog doktorata počeo je objavljivati znanstvene rasprave. Poslije usavršavanja u Beču i Budimpešti postaje profesor pomoćnih povijesnih znanosti na zagrebačkom Sveučilištu. Ušavši u politiku kao da je sam sebi potpisao smrtnu osudu, jer hegemonističkim ujedinjenjem Srba, Hrvata i Slovenaca počinje njegova životna kalvarija. Godine 1921. osuđen je zbog svojih političkih pogleda na tamničko zatočenje koje izdržava u Mitrovici. Poslije povratka s robije ponovno se uključuje u politički život te svoj rad sve više usmjerava na hrvatske i albanske povijesne teme, svrstavši se tako među vodeće albanologe u Europi. Napisao je i mnoge političke objave, letke i članke ne potpisavši ih, no policija je otkrila tko se krije iza njih. Iz Beograda je stigao nalog od samog kralja Aleksandra o likvidaciji Šufflaya.

1935.
– Pale sibinjske žrtve; mučki ubijeni hrvatski seljaci u sibinjskom kraju od strane režima Kraljevine Jugoslavije.
– U Hlebinama je rođen slikar Josip Generalić, prvak hrvatske naivne umjetnosti.

1942.
– Potpisan je U.S. Executive Order 9066, čime je odobren premještaj i zatvaranje 112.000 Amerikanaca japanskog podrijetla.

1951.
– Umro André Gide, francuski esejist, kritičar, prevoditelj, dramatičar i romanopisac prve polovice dvadesetog stoljeća te dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1947. godine. Gide se kretao u krugu raznolikih ideja, od kršćanstva i komunizma do hedonističkog individualizma, i svojim je djelom izvršio snažan utjecaj na europsku književnost između dva svjetska rata. Njegova lijeva orijentacija traje do puta u Sovjetski Savez 1936., odakle se vraća teško razočaran.

1986.
– U okviru sovjetskog svemirskog programa lansirana je svemirska postaja Mir, prva dugoročna istraživačka postaja u svemiru.

1989.
– Iranski vođa ajatolah Homeini odbio je ispriku Salmana Rushdieja, autora “Sotonskih stihova”, sugerirajući Muslimanima “da ga pošalju u pakao zbog blasfemije”.

1997.
– Umro je Deng Xiaoping, kineski komunistički lider. Vladao je Kinom od 1978. do umirovljenja 1990., ali se njegov snažni utjecaj osjećao i nakon njegove smrti.

2008.
– Kubanski predsjednik Fidel Castro povukao se sa čelnih funkcija u zemlji na kojima je bio od 1959. godine. Castro je iz zdravstvenih razloga bio odsutan iz javnosti od srpnja 2006. godine. Za šefa države izabran je njegov brat Raul Castro.

2020.
Zoran Milanović prisegnuo za Predsjednika Republike Hrvatske

dd0219