Suvremeno hrvatski slikar Lovro Artuković, koji dvadesetak godina živi u Berlinu, nakon šest godina ponovno izlaže u rodnom Zagrebu.
Izložba “Usporavanje” otvorena je u Modernoj galeriji, a Umjetnički paviljon u Zagrebu i Umjetnička galerija Dubrovnik.
Trebala se održati u Umjetničkom paviljonu od sredine srpnja do sredine rujna 2020. u okviru ciklusa Ambijentalne izložbe suvremenih hrvatskih umjetnika za Umjetnički paviljon. No, budući da Zagreb pogodio potres koji je nanio velika oštećenja Umjetničkom paviljonu, pa je izložba postavljena u Modernoj galeriji.
Lovro Artuković već godinama živi u Berlinu, a posljednju izložbu u Zagrebu održao je 2014. godine u Laubi. Od tada u njegovu rodnom gradu, nije bilo prilike vidjeti umjetnikove radove.
Artukovićev primarni medij rada jest figurativno slikarstvo. Pri stvaranju svojih radova koristi tradicionalnu tehniku ulja na platnu velikog formata. I ova izložba donosi slike velikog formata, no ima i nekih novih elementa vezanih uz umjetnikova likovna istraživanja. Potonje je rezultiralo bogatstvom detalja u recentnim radovima.
Izložba koja je postavljena u Zagrebu, a potom se seli u Dubrovnik, predstavlja 43 rada nastala u razdoblju od 2015. do 2020. godine i podijeljena je u četiri sekcije: Zlatne folije i odrazi, Melankolija noćnih svjetla, Posjet ateljeu i Izlet.
Iz popisa Artukovićevih samostalnih izložbi vidljivo je kako slikar rijetko izlaže te kako kod njega kreativni proces dugo traje i, stoga, u konačnici, radovi nastaju kroz duže razdoblje.
O nazivu izložbe ‘Usporavanje’ kao i o svojem recentnom stvaralaštvu, Lovro Artuković kaže:
“Posljednjih godina živim u neprestanoj unutarnjoj borbi. Naime, moje slike, ili ono što njima pokušavam dosegnuti, zahtijevaju sve više vremena. Mislim da razlog ne treba tražiti u tome što starim i postajem općenito sporiji već što se u slikama množe detalji, a način na koji slikam – to bezbrojno premazivanje jednog te istog mjesta na slici lazurom da bih dobio željenu prisutnost i gustoću naslikanog – uzima sate i sate koji nekako neprimjetno prolaze. Sjedeći danima pred istom slikom, zarobljen jednim jedinim detaljem, često pomišljam kako bih trebao ubrzati svoj slikarski postupak, biti produktivniji, raditi primjerenije dobu u kojemu se sve odvija sumanutom brzinom i u kojemu, avaj, ionako nitko neće imati ni strpljenja ni koncentracije da se upusti u promatranje moje slike sa staromodnim, sporim užitkom.
Zapravo sam se sâm doveo u tu, klopku, kako mi se ponekad čini. Dopuštao sam da me pri odabiru motiva vode životne okolnosti, umjesto kakva plana ili sistema. Kad međutim pogledam to što sam naslikao, vidim da je baš tako i trebalo biti naslikano. Radi energije, radi atmosfere, radi svega što sam svjesno i nesvjesno htio postići svakom od tih slika. Budući da (do sada) nisam iznašao patent koji bi mi omogućio da slikam brzo i jednostavno, a da pritom budem i zadovoljan naslikanim, na kraju uvijek ponizno prihvatim da je taj spori i tegobni način, koji me katkad frustrira, upravo moj osobni, prepoznatljivi način. Zato sam odlučio da slike nastale posljednjih godina izložim pod nazivom Usporavanje.”
Lovro Artuković rođen je 1959. godine u Zagrebu, Hrvatska. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Slikarski izraz temelji na figuraciji i intimizmu, razvijajući ga prije svega na ikonografiji urbane civilizacije. Nekoliko godina radio je kao nastavnik na Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn, te, potom, devet godina kao docent na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. 2003. godine seli u Berlin gdje i danas živi i djeluje kao slobodni umjetnik. Izlagao je na brojnim samostalnim izložbama. Prvu samostalnu izložbu održao je 1985. u Galeriji Vladimir Nazor. 2008. godine realizirana je retrospektivna izložba njegovih radova u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, pod nazivom “Najbolje slike”, koja je obuhvatila radove nastale između 1984. i 2008. godine. Tom prilikom objavljen je opsežni katalog njegovih radova pod nazivom Najbolje slike autorice Blaženke Perice (Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb, 2008.). Artuković je primio Godišnju nagradu Hrvatskog društva likovnih umjetnika za najbolju izložbu u 2001. godini, a 2013. Nagradu publike na izložbi »Macht Kunst«, Deutsche Bank KunstHalle
O Artukovićevu opusu pisala je nekolicina povjesničara umjetnosti, među ostalima Krešimir Purgar, Feđa Vukić, Leonida Kovač, Blaženka Perica. O njemu su snimljena dva filma: eksperimentalni film Krađa u režiji Lukasa Nole iz 2004. godine i dokumentarni film L.A. Nedovršeno Igora Mirkovića iz 2008. godine. Djela mu se nalaze u brojnim javnim i privatnim kolekcijama u zemlji i inozemstvu.
