KLOVIĆEVI DVORI: Izložba natječajnih radova za spomen-obilježje žrtvama Holokausta

Izložba - spomen-obilježje žrtvama Holokausta
Foto: Zagreb.hr

U nazočnosti brojnih visokih uzvanika i predstavnika židovske zajednice, gradonačelnik Milan Bandić otvorio je u Galeriji Klovićevi dvori izložbu natječajnih radova za izradu idejnog rješenje urbanističko-arhitektonsko-oblikovnog rješenja uređenja javne površine i oblikovanje spomen-obilježja žrtvama Holokausta.

Bit će to spomenik za 6 milijuna Židova stradalih u Holokaustu, koji će se, kako je planirano, podići u Branimirovoj ulici između zgrade Pošte i ulaznog zdanja zagrebačkog Glavnog kolodvora.
 
Potpredsjednik Ocjenjivačkog suda Marijan Hržić napomenuo je da je na Natječaj, čiji je investitor i raspisivač Grad Zagreb, a organizator i provoditelj Udruženje hrvatskih arhitekata, prijavljeno 38 radova. Autori prvonagrađenog rada su akademski kipar Dalibor Stošić i arhitekt Krešimir Rogina. Poziv na natječaj objavljen je 23. travnja u Večernjem listu, a natjecatelji su do 20. lipnja mogli prijaviti radove.

“Bilo je jako puno odličnih radova i  Ocjenjivačkom sudu nije bilo lako izabrati najbolji. Sami radovi pokazuju da su autori imali kvalitetan i pažljiv odnos prema temi, istaknuo je Marijan Hržić. Tijekom izbora i selekcije radova Ocjenjivački sud se vodio prema sljedećim kriterijima: prostorni koncept spomenika u odnosu na urbani kontekst zadane lokacije, arhitektura spomenika i uređenje lokacije spomenikom, oblikovne, simboličke i estetske kvalitete spomenika i jednostavnost održavanja”, rekao je Hržić.
 
Arhitekt Hržić je, napomenuvši da se prvonagrađeni rad odlikuje jednostavnim i snažnim konceptom”, dodao: “Umjetničko djelo, čiji je polazni motiv svakodnevni, univerzalni ljudski predmet, obraća se onome što je u vremenu koje obilježava najviše zatajilo – ljudskosti. Obrisima nalik urušavanju ovo djelo dramatično ukazuje na trenutak kolapsa jedne civilizacije koja se fatalno izruguje sama sebi. Mišljenja smo da je umjetnik postigao sublimiranu refleksiju emotivnog naboja teme u izrazito uspjelom radu čija se forma na postojeću lokaciju uklapa logično i skladno.”
 

Izložba - spomen-obilježje žrtvama Holokausta
Foto: Zagreb.hr

Zahvalivši svima koji su na bilo koji način sudjelovali u provedbi Natječaja i tako pridonijeli ostvarivanju ideje predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, gradonačelnik Milan Bandić rekao je da je, nakon iznijetog prijedloga, Grad Zagreb na sebe preuzeo taj časni zadatak i na židovski Dan sjećanja na Holokaust – Jom Hašoa raspisao Natječaj za spomen-obilježje koje će biti podignuto na novouređenom prostoru. Ili, kako je rekao Bandić, na “novom trgu Sjećanja”.
 
“Pod predsjedanjem Branka Lustiga, jednog od malobrojnih preživjelih iz logora Auschwitz-Birkenau, nakon dugotrajne i pomne rasprave, Ocjenjivački sud izabrao je rješenje uvaženog hrvatskog kipara međunarodne reputacije Dalibora Stošića koji impozantnim zidom kovčega, koji su bili posljednja poputbina Židova na njihovom stradalničkom putu, dramatično ukazuje na trenutak kolapsa jedne civilizacije”, naglasio je gradonačelnik.

“Stošićev spomenik postavljen je u suodnos s lokomotivom u neposrednoj blizini, na takav način da taj gigantski spomenik žrtvama potencira dramatiku i tjeskobu deportacije. Taj zid boli i patnje, što je sačinjen od sudbina žrtava komprimiranih u koferima, tim svjedočanstvima izgubljenih života, nabije je emocijama. Pred njim svatko mora zastati bez daha”, dodao je.
 
Gradonačelnik Bandić zahvalio je i čestitao svim natjecateljima koji su, također, ponudili kvalitetna i invetivna rješenja spomenika i na taj način pridonijeli uspjehu ovog Natječaja o čemu svjedoče i četiri nagrade te dva posebna priznanja.
 
Drugu nagradu na Natječaju su osvojili autori: Hrvoje Arbanas, Saša Košuta, Mario Kralj i Dora Lončarić iz BIRO d.o.o., treću arhitekt Nenad Fabijanić sa suradnicima, a četvrtu akademski kipar Petar Barišić i arhitekti Iva Letilović i Igor Pedišić. Posebna priznanja za radove dobili su arhitekti Hrvoje Marinović, Stjepan Miketek i Ana Tomišić, te autori Ivan Mucko i Max Mucko.