Zagreb dobio prvi ”Kamen spoticanja”, postavljen je u spomen na Leu Deutsch

Zagreb dobio prvi ”kamen spoticanja”, postavljen je  u spomen na Leu Deutsch
Foto: Zagreb.hr

U znak sjećanja na žrtve ustaškoga i nacističkoga režima u Zagrebu, u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust i uz podršku Grada Zagreba postavljen je prvi ”Stolperstein”.

Prvi “Kamen spoticanja” u Zagrebu postavljen je ispred kuće u Gundulićevoj 29 gdje je živjela djevojčica Lea Deutsch u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust u suradnji sa Židovskom vjerskom zajednicom Bet Israel iz Zagreba i zakladom STIFTUNG – SPUREN.

Na njemu stoji: “Ovdje je živjela Lea Deutsch rođena 1927. ubijena 1943. u stočnom vagonu na putu u Auschwitz”.

Zagreb dobio prvi ”kamen spoticanja”, postavljen je  u spomen na Leu Deutsch
Foto: Zagreb.hr

Lein kamen simbolično su postavile dvije učenice Osnovne škole Hugo Kon.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukićević istaknula je kako se hrvatski glavni grad na ovaj način priključuje ostalim metropolama diljem Europe u čije su nogostupe do sada ugrađene komemorativne pločice kao kameni spoticanja.

“Projektom je u 2020. godini u Zagrebu planirano postaviti 20 kamena spoticanja, ispred kuća u kojima su živjeli stradali ljudi koje je režim odveo u smrt. Grad Zagreb kao grad tolerancije, razumijevanja i prihvaćanja raznolikosti promiče i živi ideju multikulturnog, multikonfesionalnog i multietničnog grada”, rekla je Vukićević.

”Za židovski narod sjećanje je neodvojiv dio identiteta i religije. Iz tog razloga Židovska vjerska zajednica Bet Israel angažirala se zajedno s mnogim drugim zaslužnim pojedincima i institucijama da se i u Zagrebu ostvari projekt Stolperstein. U tom kontekstu uloga ”kamena spoticanja” za Leu Deutsch, ali i druge žrtve holokausta u našem gradu, ujedno je i poruka sadašnjim i budućim naraštajima o tome što se događa kada se čovjek sakrije iza ideologije nasilja i smrti izbjegavajući odgovornost za svoje postupke. Lea Deutsch bila je višestruko talentirana mlada umjetnica. Postavljanjem ‘Kamena spoticanja’ ispred zgrade u kojoj je živjela na simboličan način vraćamo je kući iz onog strašnog vagona smrti u kojem je umrla. I zato pored tog mjesta i pločice od mjedi na kojoj je ukratko ispisana njezina sudbina treba zastati barem na trenutak s pijetetom. I pogledati u prošlost da bi znali i umjeli sagraditi bolju i sretniju budućnost za sve ljude”, izjavila je Jasminka Domaš, glasnogovornica Židovske vjerske zajednice Bet Israel.

Zagreb dobio prvi ”kamen spoticanja”, postavljen je  u spomen na Leu Deutsch
Foto: Zagreb.hr

”Kamen spoticanja” ili ”Stolperstein” mjedena je pločica s natpisom ”Ovdje je živio/živjela”, uz ime žrtve ustaškog i nacističkog režima i sudbinu – u najvećem broju slučajeva deportacija i ubojstvo. Projekt ”Stolperstein” 90-ih godina prošlog stoljeća pokrenuo je njemački umjetnik Gunter Demnig.

”Stolperstein je najjednostavnije opisati u nekoliko riječi: Jedan kamen. Jedno ime. Jedna osoba. Žrtve nacionalsocijalizma i ustaškog režima pretrpjele su sudbinu goru od
ubojstva. Tadašnja praksa krvnika bila je oduzeti žrtvama zakonska prava i ljudskost, osuđujući ih i ostavljajući ih da budu uništene, ubijene oduzimajući im dostojanstvo i čovječnost. Postavljanje ”kamena spoticanja” je komemorativni čin koji humanizira žrtvu povezujući je s njenom prošlošću, sudbinom, ali i s njenim domom u sadašnjem vremenu i prostoru”, rekla je Nataša Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.

Projekt je realiziran uz već spomenutu podršku Grada Zagreba te Ministarstva kulture i medija i Ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke u okviru njemačkog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA-om).

”Svaki je kamen sjećanje i opomena, ali i zalog za buduće generacije da se takva stradavanja u suvremenom, demokratskom društvu više nikada ne smiju ponoviti. U tom kontekstu naša se Vlada jasno i nedvosmisleno opredjeljuje za razvijanje kulture sjećanja i osuđuje zločine počinjene iz mržnje, predrasuda i diskriminacije”, rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Korižnek.

Drugi kamen bit će postavljen u zagrebačkoj Amruševoj 7 gdje je živio Lavoslav Šik, poznati zagrebački pravnik i poduzetnik čiji je život skončan u Jasenovcu. Kamen spoticanja u Amruševoj 8 dobit će i Miroslav Šalom Freiberger, tadašnji zagrebački nadrabin koji je spasio mnoge pripadnike svoje zajednice, a ubijen je u Auschwitzu.

Događanju su prisustvovali i rabin Židovske vjerske zajednice Bet Israel Kotel Da-Don, predsjednik koordinacije židovskih općina RH i Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus te njemački veleposlanik Robert Klinke, izraelski veleposlanik Ilan Mor.

Komentari