U mnogim mjestima protekla zima bila je među pet najtoplijih u povijesti mjerenja, piše Zotan Vakula na stranicama HRT-a.
Štoviše, na meteorološkim postajama Zagreb Maksimir i Osijek srednja sezonska temperatura zraka bila je 2. najviša, odmah iza zime 2006/7. A podaci za Osijek postoje još od zime 1899/90!
Nije ‘zalud u dugoročnim prognozama pisano: “…prema najnovijim dostupnim dugoročnim prognozama u Hrvatskoj je velika vjerojatnost da će zima biti barem malo toplija od prosjeka.”
Naravno, uz napomenu: “…treba opet imati na umu da prognostički modeli za dulji vremenski rok nisu odveć pouzdani.”
No, i ovaj put su se ostvarili, čak i s većim pozitivnim odstupanjem nego je bilo prognozirano.
Ne samo po temperaturi zraka, nego i po ukupnoj sezonskoj količini oborine razdoblje od 1. prosinca 2022. do 28. veljače 2023. godine je ponegdje bilo znatno iznad prosjeka – čak “ekstremno kišno”, kao primjerice u Varaždinu i okolici. Vrlo blizu te ocjene bilo je i u većem dijelu središnje i istočne Hrvatske, te mjestimice u Gorskome kotaru i Lici, dok je na sjevernom i južnom dijelu Jadrana klimatološka ocjena bila “normalno”, uz mjestimičan čak mali manjak oborine od prosječne sezonske količine, kao primjerice u Lastovu, Pločama i Dubrovniku.
Kakvo nas proljeće očekuje?
Kao i za zimu, piše Vakula, i prognoze za proljeće daju povećanu vjerojatnost za toplije proljeće te u dijelu Hrvatske kišovitije od prosječnoga. Nadajmo se samo bez ponavljanja “zimskih” – i većih odstupanja od prognoziranih. I bez njih se razgovori o klimatskim promjenama, između ostaloga – i srijedom prijepodne na Prvom programu Hrvatskog radija – pokazuju i više nego opravdanima…
