Spisi pronađeni u Muzeju grada Samobora ukazuje na činjenicu da je bermet, aromatizirano vino, izvorni hrvatski proizvod kojeg su počeli raditi samoborski ljekarnici još sredinom 18. stoljeća, nakon što je ustanovljeno da slično piće u Francuskoj ne postoji, a za kojeg je prije pred postavljalo da su ga još Napolenovi vojnici donijeli u Samobor.
Uskoro će samoborski bermet dobiti i EU zaštitu zemljopisnog podrijetla, nakon što je pet profesionalnih samoborskim proizvođača zatražilo njegovu zaštitu od EU-a.
Među njima je i OPG Vlade i Zdravka Župančića koji su sa dva i pol hektara vinograda jedan od većih proizvođača vina u Samoboru. Zdravko kaže da su oni od početka, prije pet godina, uključili u samoborsku vinsku cestu nakon što su 15-ak godina već bavili profesionalno vinom.
Zdravko Župančić kaže da bi bilo još bolje kad bi mogli participirati i u Vinskoj omotnici EU-a, za koju drži da je napravljena za velike igrače bilo da šire proizvodnju, grade novu kušaonicu ili smještajne kapacitete u turističke svrhe.
Nama se malima, dodaje, koji imamo do 5000 čokota, iako se i mi planiramo proširiti, teško odlučiti na rizik i zadužiti se u banci, jer to nosi velike kamate, pa se sad oslanjamo na potporu grada Samobora i županije.
Osim bermeta, Zdravko ističe zeleni silvanac i druga bijela vina, ali i jednu crnu njemačku sortu, rijetku kod nas od koje nakon četiri godine na 1500 čokota očekuje ove jeseni prvi veći urod.
Posao ide dobro, kaže Zdravko, jer izletnici iz Zagreba, posebno vikendom, dolaze i u Malu Rakovicu, ali tamo nema stranih turista, koji pak dolaze u Samobor, gdje je u centru grada vinski podrum Philipecz, vlasnika Antuna Filipec, koji ima autohtoni samoborski bermet, ali i muštardu, domaći senf, koji se odlično slaže i sa ribom, što su prvi otkrili turisti iz Azije.
Bermet se, kaže Filipec, uživa kao aperitiv ili digestiv umjereno pothlađen, bez leda i limuna. Nije to proizvod za široku uporabu, ali red je da se više čuje za njega i u EU nakon što se već više od 200 godina proizvodi u Samoboru. Naravno, bermet imaju i druge zemlje u regiji, ali je samo samoborski autohtoni.
Filipec i danas radi bermet ručno putem stare drvene preše iz 1864. godine, a u lijepom vinskom podrumu je sačuvan i bunar dubok barem desetak metara, jer je prije tu bila kožara. Za dobar i orginalan bermet, čiji je recept obiteljska tajna, se crnom vinu dodaje mediteransko voće te on odležava najmanje šest mjeseci u hrastovim bačvama, prije nego li se preseli u inoks. Filipec ima godišnje do 10.000 litra bermeta čija je proizvodnja limitirana. (M. Petković)
